Reuters
Stručnjaci zbog toga pozivaju na ulaganje dodatnih napora za očuvanje genetskog nasljeđa uzgajanih usjeva i njihovih "srodnika" iz prirodnog okoliša.
Procjenjuje se kako do 2050. godine svjetska proizvodnja žitarica mora rasti za milijardu metričkih tona godišnje jer će u tom razdoblju doći do povećanja svjetske populacije za 40%.
Biološka raznolikost stoga predstavlja strateški resurs ključan za održivi razvoj i iskorjenjivanje gladi, dodaje UN.
Gubitkom genetskih informacija sadržanih u nekim vrstama biljaka će se izgubiti mogućnost razvoja novih usjeva otpornih za vrućinu, sušu, povećan salinitet, nametnike i bolesti, upozoravaju stručnjaci.
Nove vrste usjeva su zaslužne za 50% povećanja prinosa žitarica posljednjih godina.
Procjenjuje se kako je u 20. stoljeću izgubljeno 75% raznolikosti najčešćih usjeva.