Infekcije dišnih putova
Akutni bronhitis
Objavljeno 03.01.2012.
Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, dr. med., specijalist infektolog
Akutni bronhitis je akutna infekcija dušnika i bronha uzrokovana najčešće virusima, pojavljuje se u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, iako se često provodi.
- Definicija
- Uzročnici
- Epidemiološke značajke
- Klinička slika
- Kašalj
- Temperatura i drugi opći simptomi
- Dijagnoza
- Liječenje
- Sprječavanje
Definicija
Akutni bronhitis je kratkotrajna upala sluznice traheobronhalnog stabla, odnosno dušnika i bronha, koja je obično povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava. Bolest, dakle, uzrokuju poglavito respiratorni virusi, pa je upala kataralne, a ne gnojne (bakterijske) prirode. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, iako se često provodi.
Uzročnici
Respiratorni su virusi uzročnici akutnog bronhitisa, a podjednako ga često uzrokuju virusi obične prehlade, kao što su rinovirusi, i oni invazivniji, kao što su virusi influence i adenovirusi, a u djece i respiratorni sincicijski virus i virusi parainfluence. Akutni je bronhitis posebno čest za vrijeme epidemije influence. Adenovirusi su najvažniji uzročnici u vojnim kolektivima. Iako rinovirusi nisu toliko patogeni, oni su zbog svoje brojnosti i učestalosti vrlo važni uzročnici akutnog bronhitisa i u djece i u odraslih. Samo je mali postotak akutnih bronhitisa uzrokovan nevirusnim uzročnicima. Mycoplasma pneumoniae je najzastupljenija u male i u starije djece. Bakterije uglavnom samo sekundarno inficiraju sluznicu bronha oštećenu virusima ili uzrokuju akutnu egzacerbaciju (pogoršanje stanja) u bolesnika s kroničnim bronhitisom.
Epidemiološke značajke
Od akutnog bronhitisa češće obolijevaju djeca, posebno ona do pet godina. Kao i druge infekcije dišnoga sustava, akutni je bronhitis češći u hladnijem dijelu godine, a najviše je oboljelih u siječnju i veljači. Tomu pogoduje kapljično širenje infekcije, epidemijsko pojavljivanje gripe, skupljanje i dulje zadržavanje ljudi u zatvorenim prostorijama, onečišćenje zraka u industrijskim središtima, magla te osobito duhanski dim. Suh zrak, posebno kada se udiše na usta, oštećuje sluznicu bronha i pospješuje razvoj upale. Od akutnog bronhitisa češće obolijevaju djeca, posebno ona do pet godina, češće se javlja u hladnijem dijelu godine, a najviše je oboljelih u siječnju i veljači.
Klinička slika
Simptomi akutnog bronhitisa najčešće se javljaju u sklopu virusnih respiratornih infekcija u gornjem respiratornom traktu, odnosno pri težoj prehladi.
Upala bronha počinje oštećenjem sluznice s otokom stijenke, te pojačanom produkcijom sluzi. Oštećenje sluznice bronha u nekim je infekcijama jače izraženo, primjerice u influenci, a u drugima je tek neznatno. U akutnom bronhitisu, odnosno pri zahvaćenosti traheobronhalnog stabla, uvijek su prisutni i neki simptomi akutne respiratorne infekcije u gornjem dijelu dišnog sustava. Virusni uzročnici prenose se kapljičnim putem ili dodirom i preko sluznice gornjeg dijela respiratornog trakta dospijevaju i do bronha. Zato ne postoji izolirana zahvaćenost, odnosno samostalan upalni proces u traheobronhalnom stablu, bez istodobne zahvaćenosti i drugih dijelova dišnog sustava. Stoga se simptomi akutnog bronhitisa najčešće i pojavljuju u sklopu virusnih respiratornih infekcija u gornjem respiratornom traktu, odnosno pri težoj prehladi.
Kašalj
Kašalj se pojavljuje rano i razvija se tijekom bolesti. U početku je suh i nadražajan, a za nekoliko dana postaje produktivan, najčešće s bistrim izgledom iskašljaja.
Kašalj se zapaža u oko polovice bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama. Pojava intenzivnijeg kašlja u akutnoj respiratornoj infekciji upućuje na vjerojatnu zahvaćenost traheobronhalnog stabla. Uz isključenje upale pluća, tada je najvjerojatnija dijagnoza akutnog bronhitisa. Međutim, početni simptomi bronhitisa najčešće su istovjetni s prehladom, a to su: hunjavica, blaža grlobolja, konjunktivitis, promuklost. Osjećaj žarenja iza prsne kosti specifičniji je znak upale sluznice dušnika, odnosno bronhitisa. Kašalj je, dakle, vodeći simptom bronhitisa, a pojavljuje se rano i razvija se tijekom bolesti. U početku je suh i nadražajan, a za nekoliko dana postaje produktivan, najčešće s bistrim izgledom iskašljaja.
Temperatura i drugi opći simptomi
U akutnom bronhitisu svi simptomi i znakovi bolesti povlače se za desetak dana, a najkasnije za tri tjedna.
Temperatura i drugi opći simptomi, kao i težina i trajanje bolesti te eventualne komplikacije ovise o uzročniku, ali i dobi i kondiciji bolesnika. U male je djece temperatura obično povišena, a može biti i vrlo visoka. U odraslih, virusi influence i adenovirusi obično uzrokuju povišenje temperature i druge opće simptome, a ostali virusi rjeđe. U akutnom se bronhitisu svi simptomi i znakovi bolesti povlače za desetak dana, a najkasnije za tri tjedna.
Dijagnoza
U svakodnevnoj se praksi dijagnoza akutnog bronhitisa zasniva na temeljitoj anamnezi i kompletnome pregledu. Liječnik auskultacijom pluća otkriva posvuda pojačan šum disanja s različitim hropcima. Rendgenska je slika pluća uredna i najvažniji je razlikovni znak prema upali pluća. Laboratorijski nalazi nemaju veću vrijednost u dijagnostici. Sedimentacija može biti ubrzana, no najčešće je normalna. To manje ovisi o vrsti uzročnika, a više o akutnosti procesa, prethodnim kroničnim bolestima i eventualnim komplikacijama. I broj je leukocita uglavnom normalan. Laboratorijski (mikrobiološki) pregled iskašljaja i bris nosa od male su pomoći.
Liječenje
Uzimanje veće količine tekućine najvažnija je mjera za ublažavanje kašlja, a pomoći će i mikroklima s vlažnim zrakom u sobi, zabrana pušenja i štednja glasa.
Liječenje je akutnog bronhitisa, u pravilu, samo simptomatsko, usmjereno na ublažavanje kašlja. Ozdravljenje pospješuje optimalna mikroklima s vlažnim zrakom u sobi, zabrana pušenja, štednja glasa, uzimanje veće količine napitaka te konačno lijekovi za smirivanje kašlja (antitusici). Osobito je važno naglasiti da je hidracija (uzimanje veće količine tekućine) najvažnija mjera za ublažavanje kašlja. Ovlaživanjem respiratornih sluznica, što se može postići i učestalom inhalacijom vodene pare, sprječava se isušivanje i skrućivanje respiratornog sekreta u bronhima, odnosno suprimira se suhi nadražajni kašalj i potiče iskašljavanje. Antibiotici se ne preporučuju u liječenju prethodno zdravih osoba. Oni se primjenjuju samo izuzetno, u osoba s težim kroničnim bolestima pluća i srca i pri pojavi gnojnog iskašljaja. No, u svakodnevnom radu mnogi liječnici ne razlikuju akutni bronhitis od obične prehlade i gripe, pa se dijagnoza akutnog bronhitisa ishitreno i neopravdano pojavljuje vrlo često. Liječnici, također vrlo često, ne razlikuju akutni bronhitis od egzacerbacije kroničnog bronhitisa i pneumonije, što je osnovni razlog za nekritično propisivanje antibiotika.
NPS-HR-NP-00193
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane
BMI za djecu
Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.