Crno vino i srce

Jesu li "vinopije" zdraviji?

Spomenuta pitanje iz naslova svakako su intrigantna i nije lako dati prave odgovore. Nikada se nije namnožilo toliko istraživanja polifenola iz kožice grožđa, kao i raznih pokusa na laboratorijskim životinjama te na dobrovoljcima. Rezultati su jasni - crno vino osobito nekih vinogorja puno je dragocjenih zaštitnih tvari. I sada dolazimo do ključne poruke koja označava dozu, što više crnog vina to veća korist za tijelo? Ne, nikako, već potpuno suprotno. Definitivno ostaje jedna čaša crnog vina dnevno za žene i dvije čaše za muškarce.

Crno vino i rizik od kardiovaskularnih bolesti

Postoje brojni (uvjerljivi) dokazi da crno vino ili, preciznije, polifenoli crnog vina podižu zaštitnu HDL frakciju kolesterola i istovremeno preveniraju dizanje LDL frakcije i njenu oksidaciju koja uzrokuje nastanak plakova.

Ako se, dakle, držite navedene dnevne doze crnog vina vaš se rizik naglog obolijevanja od srca i krvožilnog sustava (iznenadne smrti) smanjuje za 30-50%. Možete gutati kojekakve pilule, ali uvjeravam vas da "kemija" nikad nije tako dobra kao majčica priroda. Kad bi čovjek u mladosti znao što mu popravlja kvalitetu života u starosti, ponašao bi se sasvim drukčije. Nažalost, to nije slučaj, a posljedice su dobro poznate. Naime, smrtnost od bolesti srca još uvijek su na samom vrhu ljestvice. Čak kad iza sebe imate prvi srčani udar, crno vino pomaže da ne dođe do onog drugog koji može biti koban. Kako? Postoje brojni (uvjerljivi) dokazi da crno vino ili preciznije polifenoli crnog vina podižu zaštitnu HDL frakciju kolesterola i istovremeno preveniraju dizanje LDL frakcije i njenu oksidaciju koja uzrokuje nastanak plakova. Ukratko, polifenoli iz crnog vina su snažni antioksidansi koji djeluju i dok spavate, naravno pod uvjetom da redovno trošite crno vino. Oni sprečavaju nastanak ugrušaka koji, kad uplovi na suženo mjesto krvne žile, izaziva opstrukciju poznatu kao sindrom "srčanog udara". Ako nema hrane i kisika za srčani mišić koji neumorno radi nastaje akutni nedostatak kisika - ishemija.

Koja je uloga prehrane?

Kako to da prehrana igra veliku tako veliku ulogu?

Relativno jednostavno; sve što se tijekom života pojede ostavlja traga, a taj trag može biti pozitivan i negativan. Ako se onima koji u prehrani ostavljaju negativan trag pridruži i pušenje, onda nastaje sinergizam tj. dva se ključna čimbenika udružuju u zlo koje iznenada zakuca na vrata već u dobi od 45 do 55 godina. Onaj tko redovno pije crno vino, pa čak i u obliku koji se popularno zove bevanda, smanjuje taj rizik. LDL tip kolesterola koji opstruira krvne žilice mora biti prethodno oksidiran da bi postao zloćudan, a njegovu oksidaciju u velikoj mjeri sprječavaju antioksidansi tipa resveratrol i drugi koji se prepoznaju po tamno plavoj, pa i purpurnoj boji, koje se za vrijeme vrenja otpuštaju iz kožice grožđa u vino, primjerice sorte Cabernet Sauvignon. Njihova otopina u alkoholu ključna je stvar za ljekovitost, pa upravo zbog toga razne "tabletice" gotovih preparata vinskih polifenola nikada nisu uspjeli na tržištu. Naime, to nikako nije oblik koji organizam bez problema može prihvatiti.

Direktan odgovor na pitanje jesu li vinopije zdraviji odgovor glasi - nisu, jer nije u pitanju količina alkohola već količina zaštitnih tvari.

Čaša crnog vina

Suha crna vina koja su gusta i neprozirna, koja se prelijevaju plavičasto kada čašu okrenete svijetlu, najbogatiji su izvor flavonoida. Mjera crnog vina i dalje ostaje ključ za razumijevanje ljekovitih učinaka; dvije čaše dnevno za muškarca i jedna čaša za žene. Prema tome, svako zavaravanje logikom "više vina bolje djelovanje" je optička varka. Jedno je umjereno piti, a drugo napiti se. Vinopije neće imati nikakvih koristi i gotovo nikakve zaštite jer su na djelu snažni negativni učinci karakteristični za sve alkoholičare.

Normalno je za očekivati da ćete postaviti slijedeće pitanje; ako postoji ljekoviti učinak crnog vina, zašto ne bi postojao učinak soka od grožđa?

Flavonoidi vina

Zaštitni čimbenik je resveratrol (RES) koji ima anti-upalne i anti-kancerogene sposobnosti u živom organizmu. Osim u vinu, RES se može u manjim količinama utvrditi u crnom dudu, kikirikiju i malinama.

Djelatne tvari (flavonoidi) optimalno ulaze u tijelo i djeluju kada su u blagoj otopini alkohola koji nije umjetno dodan već je nastao prirodnim vrenjem. Sok od grožđa nema stopostotni učinak kao vino. Naime, zadržana je sposobnost redukcije stvaranja ugrušaka, ali nije zadržano dragocjeno svojstvo blokade oksidacije kolesterola.

Što je s grožđicama ili rozinama?

Sušenje, tj. gubitak vode i insolacija ne bi trebali uništiti flavonoide, međutim, ostaje činjenica da nedostaje otapalo u obliku alkohola. Dakle, rozine su zdrave zbog sadržaja antioksidanta, ali nisu vino.