Aerobiologija, peludni kalendar i peludna prognoza

Aerobiologija

Raznolikost i sastav peludnoga spektra odraz je flore i vegetacije određenoga područja. Prema brojnim aerobiološkim studijama, pojedini tipovi peluda pokazuju karakterističan ritam pojavljivanja tijekom dana, koji je u izravnoj vezi s ekologijom polinacije biljne vrste te mikroklimatskim čimbenicima područja. Praćenje peluda u zraku omogućava identifikaciju tipova peluda koji uzrokuju polinoze na određenom geografskom području.

Aerobiološki uvjeti područja na kojemu žive pacijenti bitno utječu na liječenje te su liječnicima alergolozima, pri praćenju bolesti i određivanju terapije, iznimno važna saznanja ove znanstvene grane.

Alergene biljke

Za posjedovanje alergenoga potencijala biljka mora zadovoljiti određene kriterije:

• oprašivanje vjetrom,
• produkcija peluda u velikim količinama,
• široka rasprostranjenost.

Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta. U Hrvatskoj je prisutno oko tridesetak alergenih biljaka. Kontinentalno područje posebno je obilježeno brezom, ambrozijom i travama, dok u primorskom prevladavaju maslina i crkvina.

Klimatske promjene

Dugoročna aerobiološka istraživanja provedena na različitim lokacijama omogućuju pouzdanije procjene fluktuacija količinskog iznosa atmosferskoga peluda. Prvi vid istraživanja ogleda se u proučavanju ukupnih godišnjih koncentracija atmosferskog peluda koje mogu biti odraz klimatskih promjena pod pretpostavkom da više prosječne godišnje temperature utječu na veću produkciju peluda određenih svojti. Drugi aspekt zanimanja za kvantitativna istraživanja očituje se u povezanosti s porastom prevalencije peludnih alergija u mnogim dijelovima svijeta.

Posljednjih godina eksperimentalni podaci, ali i brojne studije, ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na cvjetanje biljaka, a time i na količine peluda u zraku. Neosporno klimatsko zagrijavanje nameće pitanje utjecaja tih promjena na žive organizme, a pelud se smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Kroz posljednjih 20 godina dokumentirano je ranije cvjetanje biljaka u proljeće i pomak cvjetanja u jesen izazvano povišenjem temperature. Studije provedene u Europi pokazaju trend ka ranijem početku polinacije breze. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predvidjeli su da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih 10 godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produžila se za 10-11 dana, a povezane su s povišenjem temperature zraka kao posljedice antropogene aktivnosti. Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskoga CO₂ povećavaju produkciju peluda ambrozije prouzročenu povećanjem broja cvjetnih klaseva po biljci. U mnogim europskim gradovima zamijećen je trend povećanja alergijskoga rinitisa i alergijske astme uz smanjenje koncentracija peluda trava u zraku. Značajna redukcija travnatih površina i do 40% uvjetuje smanjenje koncentracija peluda trava u zraku, ali brojni čimbenici, kao što je onečišćenje zraka, utječu na povećanje alergijskih bolesti.

Peludni kalendar

Svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenoga peluda u zraku od primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud. Uobičajeni način prikazivanja rezultata aeropalinoloških analiza je peludni kalendar. Peludni kalendar predstavlja jedan od vidova prognoziranja pojavljivanja peluda u zraku na nekom području, ali u osnovi nije dovoljno precizan za prognoziranje ekstremnih godina. Predstavlja grafički prikaz peludnoga spektra u zraku istraživanoga područja tijekom promatranoga vremena, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Prikazuje informaciju početka, trajanja i kraja polinacije pojedine biljne vrste na određenom području. Promjenljivost peludnoga kalendara, koja se očituje iz godine u godinu, u ovisnosti je o klimatskim čimbenicima, ali i o rezultatima antropogenog utjecaja kao što su primjerice sadnja novih vrsta u parkovima, različita iskorištenost zemljišta i sl.

Osnovna svrha peludnoga kalendara je pružanje informacija o prisutnosti pojedinih sezonskih alergena. Osobama s razvijenim simptomima alergijske reakcije informacije koje pruža peludni kalendar omogućuju prevenciju simptoma pravovremenim uzimanjem terapije, organiziranjem svakodnevnoga života s ciljem izbjegavanja određenih peludnih alergena te planiranjem putovanja i godišnjeg odmora u područja s niskim koncentracijama peluda.

Alergijski semafor i peludna prognoza

Za precizno prognoziranje pojavljivanja peluda u sljedećem danu, razdoblju od 3 do 4 dana, mjesecu i sezoni, potrebno je poznavanje trenutnog i očekivanog stanja atmosfere, fenologije i aeropalinologije susjednih mjernih centara. Podaci o dnevnim kretanjima koncentracija peluda značajniji su u procjeni izloženosti alergenu pa se prezentiraju u obliku alergijskoga semafora te peludne prognoze za određeno vremensko razdoblje.

Za pravovremeno sprječavanje pojave nepoželjnih simptoma alergijskih reakcija, potrebno je znati koje su vrste peludnih zrnaca prisutne u zraku i njihovu koncentraciju zbog različite alergenost pojedinih vrsta peluda. Važno je znati da se pelud u zraku može zadržati manje od jednoga sata do nekoliko dana ovisno o vremenskim uvjetima.