Alergije
Aerobiologija i peludne alergije
Objavljeno 19.04.2011.
Dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing. biologije, znanstvena suradnica
Dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing.
Dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing.
Pelud prisutan u atmosferi najsnažniji je prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Biljke umjerenog područja uglavnom se oprašuju vjetrom te predstavljaju glavni izvor alergena. Peludni spektar određenog područja određen je fenološkim ciklusom biljaka (produkcijom i otpuštanjem peluda tijekom sezone), sastavom lokalne vegetacije (odnos autohtonih i alohtonih biljaka) i meteorološkim prilikama koje utječu na rasprostranjivanje i transport peluda iz tih izvora.
Što je to aerobiologija
Posljednjih godina brojne studije ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na cvjetanje biljaka, a time i na količine peluda u zraku.
Aerobiologija je interdisciplinarna znanost koja proučava pasivni transport organizama i čestica biološkog podrijetla u atmosferi. Aerobiološka istraživanja peludnog spektra provode se već dugi niz godina u većini europskih zemalja, a počele su prvenstveno u okviru medicinskih istraživanja, s ciljem boljeg razumijevanja peludnih alergija i drugih alergijskih reakcija. Glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Specifični uvjeti u gradovima, tzv. fenomen toplotnog otoka karakteriziran višim temperaturama, reduciranom relativnom vlažnošću zraka i specifičnim toplotnim vjetrovima, uzrok su duljem vegetacijskom periodu biljaka. Posljednjih godina brojne studije ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na cvjetanje biljaka, a time i na količine peluda prisutnog u zraku.
Za razvoj alergijskih bolesti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazva alergijsku reakciju. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta.
Pelud drvenastih biljaka
Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi 10 do 20% osoba alergično na pelud breze.
Na području sjeverne Amerike, dijelovima Australije te sjeverne, srednje i istočne Europe breza posjeduje pelud s najvećim alergenim potencijalom. Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi 10 do 20% osoba alergično na pelud breze. Visoko alergenu pelud posjeduju i lijeska i joha. Između biljaka reda Fagales (obuhvaća rodove breza, joha, lijeska, grab te bukva, hrast i pitomi kesten) i plodova jabuke, breskve i lješnjaka primjećen je visoki stupanj križnih reakcija. Lijeska i joha svojom ranom polinacijom i križnom reakcijom s brezom, mogu djelovati kao okidači alergijske senzibilizacije na pelud breze, pa se klinički simptomi manifestiraju naglašenije tijekom polinacije breze. Polinacija hrasta, bukve i pitomog kestena može produžiti trajanje simptoma alergijske reakcije na pelud breze i u periodu kada ta vrsta nije prisutna u zraku. Na Mediteranu visoki alergeni potencijal posjeduje pelud masline i čempresa, a poznato je da između pripadnika porodica čempresa i tisa postoji jaka križna reakcija.
Pelud trava
Obzirom na svoju kozmopolitsku rasprostranjenost i značajnu sposobnost proizvodnje peluda porodica trava glavni je izvor alergenog peluda. Oko 20% svjetskog vegetacijskog pokrova čine trave, većina biljaka se oprašuje vjetrom dok se mali broj oprašuje kukcima. Unutar porodice zamijećen je visok stupanj križnih reakcija. U sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi razdoblje cvjetanja započinje početkom svibnja, a završava krajem srpnja. Na području Mediterana razdoblje cvjetanja obično počinje i završava mjesec dana ranije. Procjenjuje se da je najmanje 40% alergičnih osoba senzibilizirano na alergene peluda trava.
Pelud korovnih biljaka
U Europi je pelin široko rasprostranjen te je učestalost senzibilizacije na pelud pelina oko 3 do 10%.
U Srednjoj Europi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve su učestalije alergije na pelud korova, u prvom redu na pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). U Europi je pelin (Artemisia sp.) široko rasprostranjen te je učestalost senzibilizacije na pelud pelina oko 3 do 10%. Uz pelud pelina povezana je i alergija na hranu, poznata kao sindrom Artemisia-celer. Uočena je blaga križna reakcija s peludnim alergenima breze. Ambrozija je najznačajnija alergena biljka Sjedinjenih Američkih Država. U Europi nalazimo tri glavne regije rasprostranjenosti ambrozije: u dolini rijeke Rhone, u sjevernoj Italiji i Panonskoj nizini. Pelud ambrozije inducira astmu dvaput više nego ostala pelud, a postoji i značajna križna reakcija unutar roda Ambrosia i Artemisia. Svaka biljka ambrozije producira milijune peludnih zrnaca, veličine 18-22 µm, prikladne za transport na velike udaljenosti.
NPS-HR-NP-00193
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane
BMI za djecu
Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.