Kako nastaje multipla skleroza?

Do sada nije identificiran nije jedan uzročnik multiple skleroze, no zapaženo je učestalije javljanje bolesti u osoba koje su preboljele infekciju Epstein-Barrovim virusom (uzrok infektivne mononukleoze) osobito kasnije u pubertetu ili nakon njega. Smatra se da važnu ulogu imaju i virusi herpesa, rubeole i dr.

Utvrđeno je da različiti uzročnici koji su građeni slično kao naša mijelinska ovojnica koja se sastoji od masti i bjelančevina (lipoproteina) mogu izazvati pojavu bolesti u osobe koja ima genetsku sklonost za bolest.

Je li multipla skleroza nasljedna bolest?

Iako se multipla skleroza češće javlja u nekim obiteljima u kojima postoji član obitelji koji je obolio od te bolesti, multipla skleroza ne smatra se nasljednom bolešću. Istraživanjem genoma nije nađen gen koji bi mogao biti uzrok nastanka multiple skleroze. Bolest se najčešće javlja sporadično, i smatra se da je genetski uzrok vezan uz promjene više gena. Rizik javljanja bolesti u obiteljima gdje jedan član ima multiplu sklerozu iznosi oko 15-20%. U dvojajčanih blizanaca, učestalost pojavljivanja bolesti je tek 2%, a u jednojajčana blizanca, dakle u osoba s potpuno identičnom genetskom osnovom koji uz to obično i rastu u jednakoj okolini je samo od 25 do 30%.

Razvoj multiple skleroze

Danas je općenito prihvaćeno mišljenje da multipla skleroza nastaje infiltracijom središnjeg živčanog sustava limfocitima (T-stanice) koje reagiraju, tj. reaktivne su na mijelin. Pokazalo se da u svakom čovjeku u krvi postoje limfociti koji su reaktivni na vlastiti mijelin. U osobe sa sklonošću multiploj sklerozi takvi se limfociti značajno umnožavaju u prisutnosti nekog uzročnika koji ima sličnu građu kao naša mijelinska ovojnica i reagiraju na njih. Takva reaktibilnost s tuđim, iako sličnim proteinima naziva se molekularna mimikrija (molekularna zamjena). Nakon te reakcije, sada aktivni limfociti imaju sposobnost prolaska kroz inače čvrstu i neprobojnu krvno moždanu branu (hematoencefalnu barijeru) i ulaze u središnji živčani sustav. Tu im se prikazuju proteini mijelinske ovojnice s kojima dolaze u reakciju i izlučuju upalne tvari koje s jedne strane uzrokuju otvaranje krvno-moždane brane, a to dozvoljava ulaz različitih stanica i drugih sadržaja u mozak ili u kralježničku moždinu, a s druge strane uzrokuju razaranje mijelinske ovojnice. Razvoj multiple skleroze vrlo je složen proces i tu sudjeluju i različiti drugi kompleksni mehanizmi (antitijela na mijelinsku ovojnicu, komplement i dr.).

Kako se procjenjuje stupanj oštećenja i progresija oštećenja u bolesnika s multiplom sklerozom?

1. sustav voljne motorike (piramidni sustav)
2. koordinacija trupa i ekstremiteta (strukture malog mozga)
3. funkcija kranijalnih živaca (strukture moždanog debla)
4. osjetne funkcije ( sustav osjetnih putova)
5. funkcije sfinktera
6. vidne funkcije
7. cerebralne funkcije
8. pokretnost

Skor EDSS-a 1.0 do 4.0 odgovara bolesnicima s MS-om koji su samostalno pokretni.