Kožne alergije

Akutna urtikarija

Akutna urtikarija (koprivnjača) je kožna bolest kod koje na koži izbijaju urtike (promjene na koži koje odgovaraju onima pri kontaktu s koprivom). Urtike su izdignute, crvenkaste ili blijede promjene različite veličine i oblika. Izbijanje urtika obično je popraćeno jako izraženim svrbežom. Urtike brzo nastaju te isto tako brzo i prolaze, obično do 24 sata.

Ključnu ulogu u nastanku urtike ima mastocit (stanica koja se nalazi u potkožnom tkivu) iz kojeg se oslobađaju histamin i drugi medijatori upale prostaglandini, leukotrieni i dr. Prema podacima iz literature, 15-25% cjelokupne populacije jednom u životu dobije urtikariju. Urtike mogu izbijati svakodnevno ili intermitentno (s kraćim ili dužim periodom bez izbijanja urtika) u razdoblju do 6 tjedana, kada govorimo o akutnoj urtikariji. Erupcija urtika u razdoblju dužem od 6 tjedana klasificira se kao kronična urtikarija.

Koji su uzroci urtikarije?

Urtikarija se definira kao kožna reakcija na različite stimuluse, pa je i etiologija bolesti različita. Uzroci akutne urtikarije: sastojci hrane: ribe, školjke, jagode i drugo voće, sirevi, jaja, konzervansi, aditivi i umjetne boje u hrani, lijekovi (medikamentozni antigeni, posebice penicilin), analgetici, acetilsalicilna kiselina, inzulin, antitetanusni serum, otrovi insekta i dr.

Koji su simptomi akutne urtikarije?

Urtikarija je načelno ograničena na kožu, uz rizik prijelaza u sistemsku reakciju (anafilaktički šok).
Moguće su i sljedeće manifestacije bolesti: oticanje jezika, edem larinksa (grkljana), napad bronhalne astme, znakovi od strane probavnog trakta (povraćanje, proljev), oticanje zglobova.

Kontaktna urtikarija

Urtike se javljaju na mjestu kontakta s toksinima biljaka (npr. kopriva), toksinima morskih životinja (meduza, vlasulja), toksinima kukaca, lijekovima i dr. Urtike su ograničene na mjesto kontakta. Kod imunološki uzrokovanih kontaktnih urtikarija potreban je prethodni kontakt s uzročnim alergenom kako bi se razvila preosjetljivost osobe, dok kod neimunoloških kontaktnih urtikarija već i prvi kontakt dovodi do stvaranja urtike.

Fizikalna urtikarija

Kod fizikalnih urtikarija oslobađaju se medijatori upale i izbijaju urtike bez sudjelovanja imunoloških mehanizama. U ovu skupinu urtikarija ubrajaju se urtikarije uzrokovane raznolikim fizikalnim podražajima: urtikarija na pritisak, urtikarija na hladnoću, urtikarija na toplinu, urtikarija kao reakcija na sunčeve zrake, te urtikarija koja se javlja kod povišenja tjelesne temperature i napora, te povećane osjetljivosti na acetilkolin. Urtike nastaju samo na mjestu djelovanja fizikalnog faktora; rijetko se mogu javiti na udaljenim mjestima (refleksna urtikarija). Obično su promjene lokalizirane i nema općih simptoma. Međutim, kod urtikarije na hladnoću mogu se pri kupanju u hladnoj vodi javiti generalizirane promjene i anafilaktički šok.

Neimunološki uvjetovane urtikarija na lijekove

Urtikarija može biti uzrokovana i neimunološkim faktorima - mehanizmom idiosinkrazije (direktnim neimunološkim otpuštanjem medijatora upale iz stanica mastocita): lijekovima (morfin, kodein, nesteroidni antireumatici (NSAR), acetilsalicilna kiselina), konzervansima, neuropeptidima (pr. supstanca P, što objašnjava pogoršanje urtikarije u stanju stresa), radiokontrastna sredstvima i hormonima (estrogen, kortikotropin). Kod neimunološki uzrokovanih urtikarija nije potrebna prethodna senzibilizacija (razvoj preosjetljivosti), te je moguć razvitak urtikarijalne reakcije kod prvog susreta s odgovarajućim lijekom.

Što je kronična urtikarija

Kronična urtikarija označava izbijanje urtika u razdoblju dužem od 6 tjedana. Ukoliko postoje razdoblja bez urtika, tada govorimo o kroničnoj recidivirajućoj urtikariji. Dok se akutna urtikarija češće javlja među djecom i mlađim odraslim osobama, kronična urtikarija češće s javlja kod odraslih osoba, najčešće kod žena u srednjoj životnoj dobi. Kronična urtikarija predstavlja dijagnostički i terapijski problem.
0.1 do 3% cjelokupne populacije dobije kroničnu urtikariju. 25% bolesnika s akutnom urtikarijom razvije kronični oblik bolesti. Prosjek trajanja bolesti je 3 do 5 godina, a u 20% bolesnika s kroničnom urtikarijom bolest perzistira kroz 20 godina. U 50% slučajeva kronične urtikarije prisutan je i angioedem (oticanje). U 20 do 30% slučajeva dokaže se uzrok bolesti: lijekovi (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici, inhibitori angiotenzin konvertaze), hrana, konzervansi i aditivi, infekcije (2-5%) (hepatitis B i C, Helicobacter pylori, paraziti, kronični sinusitis i sl.), malignomi unutarnjih organa, fizikalni agensi (vrućina, hladnoća, sunčevo svijetlo, pritisak, vibracija, voda). U 70-80 % slučajeva kronična urtikarija je nepoznatog uzroka.

Što je idiopatska kronična urtikarija?

U samo 20 do 30% slučajeva može se u bolesnika s kroničnom urtikarijom otkriti uzrok izbijanju promjena, pa se u većini slučajeva (70-80%) govori o kroničnoj idiopatskoj urtikariji.
Međutim, u novije vrijeme sve je više dokaza da se kod bolesnika s kroničnom idiopatskom urtikarijom u krvi može detektirati postojanje autoantitijela na receptor za IgE protutijela na stanici mastocita, što govori u prilog autoimunoj osnovi bolesti. Za dokaz funkcionalnih autoantitijela (koji dovode do oslobađanja histamina iz mastocita) provodi se autologni kožni test serumom na koži bolesnika.

Liječenje kronične idiopatske urtikarije

Terapija kronične idiopatske urtikarije bazira se na izbjegavanju čimbenika koji mogu dovesti do pogoršanja bolesti, kao što su: aditivi, alkohol, lijekovi (acetilsalicilna kiselina, NSAR, inhibitori angiotenzin konverataze, kodein, morfin), te psihički stres.
Antihistaminici predstavljaju prvi lijek izora u simptomatskom poboljšanu bolesnika s kroničnom idiopatskom urtikarijom. S obzirom na recidiviranje i kronicitet bolesti preporuča se primjena nesedativnih antihistaminika.