Brošura "Živjeti s alergijama"
Urednik: prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med.
U liječenju peludne groznice upotrebljavaju se različiti lijekovi u obliku tableta, kapi ili sprejeva za nos te injekcija: dekongestivi, antihistaminici, kortikosteroidi, kromoni, antikolinergici te antileukotrijeni. Valja istaknuti da u Hrvatskoj nisu dostupni lijekovi svih navedenih skupina, ali postojeći izbor nudi mogućnost vrlo uspješnog liječenja. Dekongestivi ("kapljice za nos") su lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju neprohodnost te neugodno i obilno vodenasto curenje nosa.
U bolesnika s alergijskom hunjavicom vrlo je često prekomjerno i nepotrebno uzimanje tih lijekova što može imati vrlo ozbiljne štetne posljedice.
Preporučuje se vrlo kratkotrajna primjena dekongestiva kako bi se nos učinio prohodnim za primjenu intranazalnih (nosnih) antihistaminika i kortikosteroida koji će učinkovito smanjiti navedene simptome. Antihistaminici su najpropisivaniji lijekovi za alergijske simptome peludne groznice. Obično se propisuju u tabletama, a rjeđe lokalno, u obliku spreja za nos ili kapljica za oči.
Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma, osobito kada ih se počne uzimati prije nastupa tegoba. Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji najučinkovitije ublažavaju alergijske simptome. Oni se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome, dakle, u težim oblicima bolesti, i to samostalno ili u kombinaciji s antihistaminicima.
U pravilu ih se propisuje u obliku spreja za nos, a samo iznimno, u vrlo teškim oblicima bolesti i u tabletama.
Hiposenzibilizacija ili imunoterapija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih vakcina. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja, tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži no ranije. Vakcine se mogu dati u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. Imunoterapija je preporučljiva u mlađih bolesnika s cjelogodišnjim ili dugotrajnim i teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće ili nisu dale zadovoljavajući rezultat, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti.
Imunoterapiju treba primijeniti u pažljivo odabranih bolesnika. Za imunoterapiju treba koristiti kvalitetne i dobro standardizirane alergijske vakcine, a liječenje treba provoditi i nadzirati iskusan liječnik. U tim uvjetima imunoterapija može biti vrlo djelotvoran oblik liječenja. Imunoterapija je osobito korisna u bolesnika s alergijom na otrov insekata. Treba istaknuti da su pri imunoterapiji moguće nuspojave, ponekad i vrlo ozbiljne. Zbog toga je nužno da nakon injekcije alergijske vakcine neko vrijeme bolesnik bude pod nadzorom iskusnog liječnika.