Angina

Općenito o anginama

Prema načinu nastanka i kliničkoj pojavnosti, angine se dijele na primarne i sekundarne. Primarne su angine samostalne bolesti i upala se nalazi u samom ždrijelu. Što znači da mikroorganizam (infekt) uzrokuje promjenu samo i jedino u ždrijelu. Takva su streptokokna, difterična, Plaut-Vincentova i tularemična angina. Sekundarne angine nastaju kao komplikacija neke druge bolesti ili kao simptom neke opće bolesti, koja smanjuje obrambenu sposobnost organizma od infekcija (uništava imunološki sustav organizma). Odnosno, u organizmu prvo postoji neka druga bolest koja oslabi obrambeni (imunološki) sustav organizma i tada mikroorganizmi zahvate ždrijelo i uzrokuju upalu grla. Najčešće se to događa pri virusnim infekcijama gornjih dišnih putova. Takve su virusne, mikotične (gljivične) i angine kod nekih općih bolesti.

Angina se klinički manifestira općim i lokalnim simptomima od strane ždrijela i regionalnih limfnih čvorova. U opće simptome ubrajamo naglo povišenje temperature, klonulost i tresavicu, dok se od lokalnih pojavljuju grlobolja pri gutanju, promjene na krajnicima i u ždrijelu, obložen jezik i povećani regionalni limfni čvorovi.

Terapija virusne angine je simptomatska, a u većini slučajeva i specifična, ovisno o uzročniku. Cilj simptomatske terapije je pomoći bolesniku kako bi što lakše savladao infekciju i ublažio bol. U načelu, anginu bi trebalo preležati, uzimati tekuću hranu, piti dovoljno tekućine, ispirati usnu šupljinu i po potrebi uzimati analgetike. Za ispiranje usne šupljine preporučuju se blagi antiflogistici, tj. otopine s protuupalnim djelovanjem kao npr. čaj od kamilice ili kadulje, jodne otopine i slično. Specifična terapija ovisi o uzročniku angine.

Streptokokna angina

Streptokokna angina je akutna upala ždrijela uzrokovana bakterijom koju nazivamo beta-hemolitički streptokok iz skupine A. Djeca obolijevaju mnogo češće od odraslih, a najčešće školska djeca i to češće u hladnijim mjesecima (zima, rano proljeće). Streptokok se od bolesnika ili kliconoše prenosi kapljičnim putem te izravnim ili posrednim dodirom. Odrasli bolest nerijetko dobivaju od djece, posebno u obiteljskim kontaktima. Preboljena bolesti ne ostavlja trajnu imunost, pa se bolest može ponavljati više puta.

Simptomi streptokokne angine

Inkubacija bolesti je kratka, iznosi samo 1 do 3 dana, a bolest počinje vrlo naglo, povišenom temperaturom, glavoboljom i umorom te grloboljom s otežanim gutanjem i crvenim ždrijelom. Za streptokoknu anginu karakteristično je i povećanje limfnih čvorova na vratu.

Sa streptokoknom anginom povezuju se brojne komplikacije. One su prije bile mnogo češće, a danas se uz odgovarajuće liječenje antibioticima pojavljuju izuzetno rijetko. Među komplikacije ubrajamo upalu uha i sinusa koji se pojavljuju u tijeku bolesti, te reumatsku vrućicu (upala zglobova i srčanog mišića) i glomerulonefritis (upalno oštećenje bubrega) koji se pojavljuju nekoliko tjedana iza streptokokne infekcije.

Dijagnoza i liječenje streptokokne angine

Dijagnoza angine se temelji na kliničkom nalazu, a može se potvrditi mikrobiološki, dokazom streptokoka u brisu ždrijela. Važno ju je razlikovati od virusnih infekcija gornjeg dišnog sustava, budući da zahtjeva liječenje antibiotikom.U liječenju streptokokne angine lijek izbora je penicilin, a ako na njega postoji preosjetljivost, primjenjuju se makrolidi ili cefalosporinski antibiotici. Primjenom antibiotika ne skraćuje se samo tijek bolesti, nego se sprječavaju i liječe komplikacije, pa se zato streptokokna angina mora liječiti antibiotikom 10 dana (iako simptomi nestaju za 2 do 3 dana).

Difterična i tularemična angina

U oba slučaja radi se o akutnoj upali ždrijela, praćenoj općim i lokalnim simpomima. Uzročnik difterične angine je bakterija Corynebacterium diphteriae, koja se liječi antitoksičnim serumom i penicilinskim antibioticima ili eritromicinom. Uzročnik tularemične angine je Francizella tularensis. Danas je to jako rijetka bolest, a karakteriziraju je male promjene na krajnicima, te jako povećani limfni čvorovi, a češće zahvaća djecu. Liječimo je antibioticima koji djeluju na široki spektar bakterija.

Plaut-Vincentova angina ili fuzospirohetoza

Karakteristika ove angine je veliki lokalni nalaz u ždrijelu, a dobro opće stanje bolesnika. To znači da su jako izraženi lokalni simptomi bolesti poput grlobolje pri gutanju, crvenila na tonzilama i u ždrijelu i obloženog jezika. Značajno je da se pojavljuje samo u izrazito neotpornih ljudi. Uzročniciu su Borellia vicenti i Bacillus fusiformis, a liječimo je antibioticima i to penicilinom ili metronidazolom 7 dana.

Angine kod infektivne mononukleoze

Značajka ove angine je da se javlja nakon virusne infekcije koja je uzrokovala infektivnu mononukleozu, odnosno nakon infekcije Epstein-Barrovim herpesvirusom. Virus uzrokuje promjene na ždrijelu i slabi imunološki sustav organizma, što omogućuje bakterijama, da dovedu do pojave angine. Angina kod infektivne mononukleoze ima slabo izražene promjene u ždrijelu, ali je značajno veliko povećanje limfnih čvorove na vratu koji izgledaju kao "paket čvorova".

Mikotična angina

Nastaje nakon dugotrajne primjene antibiotika, koji unište prirodnu floru usne šupljine ili kod različitih oblika imunodeficijencija (oštećenja i slabosti imunološkog sustava). Najčešći je uzročnik Candida albicans. Karakteristično je crvenilo sluznice, te sitne bijele točkice i naslage na ždrijelu. Liječimo je antimikoticima, i to nistatinom.

Virusne angine

Najvažniji su adenovirusi, respiratorni virusi (RSV, rinovirusi, virusi influence i parainfluence) i enterovirusi (Coxasackie A). Opći i lokalni simptomi slabije su izraženi. Da se radi o virusnoj angini govore nam simptomi kao što su konjunktivitis, šmrcanje i promuklost, kašalj te proljev. Nema specifičnog lijeka, a terapija je simptomatska: mirovanje i analgetici - antipiretici.

Razlika između virusne i streptokokne angine.

U svakodnevnom praktičnom radu točna etiološka (prema uzročniku) dijagnoza angine ne postavlja se često, niti lako. Stoga je s praktičnog stajališta najvažnije prepoznati i razlučiti streptokoknu anginu od ostalih virusnih, jer ona zahtijeva liječenje antibiotikom, dok je liječenje virusnih angina simptomatsko.