Depresija - kako si pomoći?

Saznajte sve o svojoj bolesti

Kažu da je napad najbolja obrana, pa je najbolje da se što više sami informirate o vlastitoj bolesti i na taj način spriječite nastanak novih epizoda. Ako steknete neke osnovne informacije o depresiji i o tome što sve možete učiniti sami za sebe, dobiti ćete osjećaj sigurnosti i ideju na koji način se součiti sa sljedećom epizodom. Pokušajte aktivno sudjelovati u vašem liječenju - provodite plan liječenja i usvajajte navike koje vam mogu pomoći da se brže oporavite (poput vježbanja ili zdrave prehrane). Također pokušajte sami prepoznati "najave" nove epizode - faze pojačane razdražljivosti, gubitka apetita, poremećaje u spavanju i sl., jer s time razvijate osjećaj moći nad svojom bolesti, te počinjete vjerovati da sami možete kontrolirati svoje osjećaje. Možda se na kraju uspijete, usprkos svojoj bolesti, osjećati sve bolje i bolje.

Brinite za svoje tjelesno zdravlje

Budite aktivni. Tjelovježba je ne samo zdrav način življenja, nego i potrebna kako bismo zdravo živjeli. Potvrđeno je kako je u osoba koje redovito vježbaju manja vjerojatnost ponovnim depresivnim epizodama. U osoba koje redovito vježbaju dolazi do oslobađanja endorfina (kemijskih tvari koje proizvodi naš mozak, a koje pridonose osjećaju sreće i zadovoljstva). Osim toga, tjelovježba ima povoljan učinak na vaš krvožilni sustav, podiže vam razinu energije, poboljšava san i apetit, sprječava razvitak osteoporoze i prekomjerne tjelesne težine. Baviti se možete bilo kojim oblikom tjelesne aktivnosti - trčanjem, šetnjom, plivanjem, aerobicom, no bitno je da to bude tri puta tjedno po 30-60 minuta. Sigurno ćete nakon dobro odrađenog treninga izgubiti razdražljivost i ljutnju nakupljenu u vama, te biti ispunjeni osjećajem osobnog uspjeha.

Zdravo se hranite. Raznolika je prehrana bitna kako bi u organizam unijeli sve potrebne tvari. Hrana biljnog podrijetla ima više potrebnih hranjivih tvari, manje masti i kalorija, te sadrži više vitamina i minerala koji čuvaju zdravlje našeg organizma. Tako bi dnevno trebali unijeti minimalno tri obroka voća i tri obroka povrća, 4-8 porcija ugljikohidrata, 3-7 porcija mliječnih proizvoda, 3-5 porcija masti, dok slatkiše treba ograničiti na najmanju moguću mjeru. Ako imate potrebu za slatkim, pokušajte se zasladiti niskokaloričnom hranom (svježim voćem, kokicama ili krekerima od riže). Svakako je bitno da ograničite unos kofeina i šećera, te alkohola koji često potiče depresiju.

Dovoljno spavajte San je izrazito bitan kako bi se naš organizam oporavio od svakodnevnog stresa i napora kojem je izložen tijekom dana. Osim što osvježava, san daje energiju za izvođenje tjelesnih aktivnosti, poboljšava rad imunosnog sustava i smanjuje rizik od pojave stresnih stanja i bolesti. Važno je da odredite vrijeme u koje idete spavati kako bi usvojili vlastiti ritam spavanja. Također se pokušajte opustiti prije spavanja, ograničite aktivnosti poput vježbanja ili ispunjavanja radnih obaveza u spavaćoj sobi, te ne konzumirajte kavu u večernjim satima.

Riješite se ovisnosti

Alkohol se možda čini kao idealna stvar nakon napornog radnog dana, međutim alkohol može uzrokovati poprilične teškoće u osoba s depresijom. On naime izaziva trenutno opuštanje i djeluje kao anksiolitik, no s vremenom će tolerancija biti sve viša, te će se "dnevna doza" povećavati. Alkoholizam i ostale ovisnosti česte su pojave u osoba s depresijom, koje za svoju bolest lijek vide u bijegu od stvarnosti. Stoga alkohol konzumirajte u umjerenim količinama (čaša vina uz ručak), a ako uzimate lijekove ili imate osobu koja pati od alkoholizma u obitelji, možda je najbolje u potpunosti ga izbjegavati.

Součite se s ljutnjom

Osobe koje boluju od depresije često su sklone potiskivanju svojih osjećaja ili ga izražavaju kroz eksplozivne napadaje. Važno je shvatiti da je ljutnja prirodan osjećaj kao i svaki drugi, a pokušati je prevladati na zdrav način vrijedi zlata. Pokušajte zato otkriti koje vas stvari ljute i što možete učiniti da odagnate taj osjećaj u vama. Prepoznajte sebe u ljutnji (da li stišćete prste, zube, počinjete li vikati, crvenite se i dr.) te sami odaberite način na koji ćete reagirati. Nije bitno da reagirate odmah u nekoj situaciji, puno je bitnije da se smirite i odaberete sami način na koji ćete u danoj situaciji reagirati (i pronađete vlastiti ispušni ventil). I ne zaboravite da je ljutnja osjećaj, a situacija koja ju je proizvela sigurno ne vodi kraju svijeta!

Optimizam i u teškim trenucima

Upoznali ste osobu koja ima sve što vi želite u smislu izgleda i načina življenja, automatski se povlačite u sebe i tugujete nad svojom sudbinom? Bujica loših misli vas preplavljujete kad pomislite na neke bolne situacije iz prošlosti ili na stvari koje ste mogli učiniti bolje, a niste? To je sasvim normalna pojava, no u depresivnih osoba, takve negativne misli se češće upliću i stvaraju osjećaj bezvrijednosti i krivnje te narušavaju samopouzdanje. No, kako možete naučiti savladati ljutnju tako možete naučiti i kako odvojiti negativne od pozitivnih misli i učiniti ih racionalnima, ili još bolje, i njih pretvoriti u pozitivne misli.

Shvatite kako loše situacije ne traju vječno i kako se nepovoljni događaji brzo zamijene povoljnima. Također se nemojte kriviti, niti si predbacivati, ako stvari krenu loše. Na neke stvari možete utjecati, a na neke ne možete, pa je o njima bolje niti ne razmišljati. I prije nego li se uopće prepustite svim negativnim mislima pitajte se iskreno pretjerujete li? Idealno rješenje u takvim situacijama mogao bi biti dnevnik, koji će vam pomoći da razaznate besmislene situacije i vaša zamaranja oko njih. Štedite svoje vrijeme i energiju za bolje stvari koje su pred vama u životu!

Preskočite stres

Stresan dan na poslu može značiti previše posla i premalo vremena, vikanje šefa zbog njegova nezadovoljstva, kolege koje nemaju sluha za vaše prijedloge ili pak promjena radne sredine. Tu je i stres u obitelji, stres koji vam ponekad pruža mjesto u kojem živite i način na koji živite. Napetosti je mnogo, ali i načina kako se izdignuti iznad svakodnevnog sivila i zadržati dobro raspoloženje unatoč njemu. Zapitajte se koje od tih stresova možete kontrolirati i na koji način. Zatim usmjerite snage na područje na kojem imate utjecaja, a druga zanemarite. Isplanirajte dan tako da izbjegnete gužvu, stignete djecu odvesti u vrtić ili pak raspodijelite odgovornosti u kući kako sve ne bi palo samo na vaša leđa. Neka životni i radni prostor budu uređeni onako kako je to za vas najprihvatljivije i što će vam biti od pomoći. Organizirajte svoje radno vrijeme pišući obaveze u mali notes, a isti princip možete primijeniti i kad su u pitanju izvršavanja kućanskih poslova ili plaćanje računa.

Na kraju radnog tjedna prekinite rutinu i učinite nešto za sebe. Neka slobodno vrijeme služi razvijanju vaše kreativnosti i osobnosti. Uživajte u druženju s obitelji i dragim prijateljima, šetnji prirodom, hobiju koji vas veseli. Jer vi ste to zaslužili!