Regurgitacija je povrat gorke, kisele ili slane, rjeđe žuke tekućine, a ponekad i hrane u usta. Žgaravica je osjećaj pečenja, žarenja koji počinje visoko u epigastriju ("žličici") ili u donjem dijelu prsišta i širi se iza prsne kosti, sve do u ždrijelo. Može se širiti i u leđa, a rijetko u ruke. Žgaravica se obično javlja unutar sat vremena od obroka (najčešće obilnijeg). Simptomi, kao što su bol u prsima, promuklost, kronični kašalj, te otežano ili bolno gutanje mogu se povremeno javiti u GERB-u i nazivamo ih atipičnim simptomima. Dalje, mogu se naći problemi sa sinusima, osjećaj knedle u grlu ili slabija kvaliteta zubi. GERB kao bolest vrlo rijetko dovodi do po život opasnih stanja, ali značajno smanjuje kvalitetu života.

Dakle, ako imate žgaravicu i regurgitaciju, za postavljanje dijagnoze vam ne treba gastroskopija: imate GERB.

Zašto se događa da želučana kiselina dospijeva u jednjak? Mehanizam nastanka žgaravice i GERB-a u osnovi podrazumijeva poremećaj i slabljenje funkcije mišićnog prstena na granici jednjaka i želuca (donji sfinkter jednjaka), koji omogućava prolaz hrane iz jednjaka u želudac, a onemogućava povratak hrane natrag u jednjak (refluks). Dodatno refluks može olakšati postojanje želučane (hijatalne) kile i povišeni tlak u trbušnoj šupljini, uslijed npr. tijesne odjeće ili preobilnih obroka hrane, ali i trudnoća. Osim pojedine hrane, žgaravicu provociraju emocionalni stres, pušenje, alkoholna i gazirana pića , fizički napor (dizanje teških tereta, trčanje i sl.), osobito nakon jela, te neki lijekovi.

Uskladite prehranu prema simptomima GERB-a
Na pogoršanje tegoba u sklopu GERB-a mogu značajno utjecati prehrambene navike i određene vrste namirnica. Hrana utječe na lučenje kiseline u želucu i brzinu pražnjenja želuca. Neke vrste hrane mogu i izravno nadražiti jednjak. Zbog toga je potrebno pratiti nastanak tegoba i pokušati ih povezati s određenom vrstom hrane. Poznavanje namirnica i hrane koje utječu na pogoršanje tegoba pomažu izbjeći iste. Ne postoji određena dijeta koja može spriječiti pojavu svih simptoma GERBa, ali što je još važnije, ne postoji jedinstveni način prehrane koji bi odgovarao svima. Zato nisu uvijek korisni savjeti koje dobijemo od susjeda i prijatelja.

Kako bi otkrili vlastite „okidače“ vodite dnevnik prehrane.

Dnevnik treba pratiti:

• što jedete i u kojoj količini
• odnos tegoba sa fizičkom aktivnošću ili položajem tijela
• u koje doba dana jedete
• pojavu simptoma žgaravice i regurgitacije

Vodite dnevnik najmanje tjedan dana. Iskoristite ga za otkrivanje određene hrane ili pića koji utječu na vaše tegobe. Ako vam se ne da voditi dnevnik, uvijek kada se jave tegobe pokušajte ih unatrag povezati s hranom ili nekom navikom. Kada ste primijetili da vam nešto smeta, pokušajte to konzumirati još jednom i ako se tegobe ponove bit će jasno da vam ta namirnica ne odgovara.

Sljedeći vodič prehrane je polazna točka za planiranje vaših obroka. Koristite ga zajedno s dnevnikom prehrane i preporukama liječnika. Cilj je minimizirati i kontrolirati simptome i pronaći vašu odgovarajuću prehranu.

I ne zaboravite: svatko je „slučaj“ za sebe.

Odvojite si nekoliko minuta mira za obrok
Vodite računa da nije bitna samo vrsta namirnica, već i količina i način na koji te namirnice unosite u organizam.

Dok jedete, opustite se. Stres povećava lučenje želučane kiseline. Sjednite za stol. Jedite lagano u ugodnoj okolini i ne pretrpavajte želudac velikim količinama hrane. Dobro prožvačite hranu. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka dnevno umjesto jednog ili dva velika obroka (koji su obično poslije posla i pred spavanje!).

Otpustite remen. Izbjegavajte nošenje uske odjeće koja izaziva pritisak na trbuh. Nemojte jesti dva do tri sata prije odlaska na spavanje ili prije teže fizičke aktivnosti.