Mentalno zdravlje perinatalnog razdoblja i ranog roditeljstva

Tribina je organizirana s ciljem naglašavanja važnosti mentalnog zdravlja u ovom specifičnom životnom razdoblju otvaranjem prostora za razgovor, dijeljenje iskustava i zajedničko promišljanje rješenja koja doprinose zdravim početcima i budućnosti punoj nade - za roditelje, djecu i cijelu zajednicu.

Panelisti su bili stručnjaci iz relevantnih vladinih i nevladinih organizacija te iz zdravstvenog sustava.

Tribinu je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji je naglasio važnost napora koji se ulažu u unapređenje mentalnog zdravlja populacije, ali i nužnost pridavanja posebne pozornosti mentalnom zdravlju u perinatalnom i postnatalnom razdoblju. Ivana Portolan Pajić pozdravila je sve prisutne ispred Ministarstva zdravstva te naglasila predanost Ministarstva sustavnom unaprjeđenju mentalnog zdravlja i njegovom postavljanju među ključne prioritete zdravstvene politike. Potom je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a i focal point Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje predstavila rad Službe za mentalno zdravlje i prezentirala važne podatke o tome koliko opterećenje mentalni poremećaji predstavljaju za zdravstveni sustav. Naglasila je važnost osiguravanja pristupa uslugama mentalnog zdravlja u sklopu primarne zdravstvene zaštite, kao i uslugama u zajednici.

Uslijedilo je obraćanje panelista, koje je otvorila Ivana Portolan Pajić. Dr. Portolan Pajić istaknula je kako je u tijeku reforma zdravstva koja, između ostalog, podrazumijeva i pokretanje psiholoških timova na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Također, spomenula je i važnost Akcijskih planova koji se razvijaju u okviru Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., a čija područja provedbe uključuju, između ostalih, očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, prevenciju i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja, povećanje dostupnosti intervencija te zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici.

Zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Kristijan Kevešević, govorio je o mjerama za ekonomsko osnaživanje žena i stvaranje poticajnih uvjeta za planiranje obitelji. Naglasio je kako je kod žena prisutna veća stopa nezaposlenosti te da se žene, naročito trudnice i majke susreću s brojnim izazovima u kontekstu svog radno-pravnog položaja tijekom i nakon trudnoće. Također, osvrnuo se i na izazove usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza s kojima se mahom nose upravo žene i naveo koju ulogu Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ima u rješavanju svih diskriminatornih praksi.

Specijalistica psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, Ana Papić, predstavila je Program za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu - "Postnatal", koji se od 2023. provodi na Klinici za psihijatriju Vrapče. Program se provodi s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja rodilja i majki djece do dvije godine. Fokusira se na ranu prevenciju, prepoznavanje i liječenje psihičkih poteškoća, posebno anksioznosti i depresije u postpartalnom periodu. Obuhvaća psihoedukaciju, grupnu i individualnu psihoterapiju, relaksacijske tehnike i edukaciju o zdravim stilovima života, a provodi ga multidisciplinarni tim stručnjaka. Aktivnosti se održavaju online i uživo, a za uključivanje je potrebna uputnica.

Izv. prof. dr. sc. Sandra Vuk Pisk, specijalistica psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan predstavila je rad Savjetovališta za unaprjeđenje psihičkog zdravlja žena. Ovo Savjetovalište predstavlja kontinuiranu i sveobuhvatnu brigu o mentalnom zdravlju žena vezanom uz specifičnosti problematike koja se javlja u ženskoj populaciji, a čemu uglavnom doprinose intenzivne hormonalne fluktuacije, no i različiti psihosocijalni stresori koji su dominantni u ženskoj populaciji. Usluge Savjetovališta su besplatne, nije potrebna uputnica, a sve s ciljem postizanja veće razine psiho-socijalnog zdravlja, kako žene, tako i njene obitelji, odnosno jačanja razine kvalitete života pružanjem podrške mentalnom zdravlju u lokalnoj zajednici. Mirela Varović, glavna sestra Dnevne bolnice za psihotične poremećaje Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, koja je naglasila važnost trijaže prilikom dolaska u Savjetovalište te kako ono nije namijenjeno samo ženama u perinatalnom i postnatalnom razdoblju, već svim ženama koje se suočavaju s izazovima u području mentalnog zdravlja.

Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge RODA - Roditelji u akciji naglasila je važnost koju organizacije civilnog društva imaju u pružanju usluga građanima te je prezentirala kako RODA pruža podršku roditeljstvu kroz izgradnju angažirane zajednice. Ukratko je prezentirala rezultate nedavnog istraživanja o tome kako žive roditelji u Hrvatskoj. Prema ovim rezultatima oko 50% roditelja iskazalo je da im financijske probleme stvaraju troškovi hrane te odjeće i obuća, a njih čak 30% navelo je da su im izazovni troškovi vrtića i jaslica te stanovanja. Gospođa Zanze osvrnula se i na nevidljive terete majki koji, između ostalih, podrazumijevaju nevidljivi ženski rad u roditeljstvu (mentalni rad), značajno veća očekivanja od roditeljstva i emocionalnu regulaciju obitelji. Naglasila je da je današnje roditeljstvo zahtjevnije nego ikad, ali da su sustavi podrške i dalje kalibrirani na neke prošle potrebe. Na kraju je predstavila Rodine zajednice (Digitalna sela, Informacije i edukacije, Podrška uživo i Glas), brojne tečajeve (npr. Priprema za porod, Priprema za dojenje, Budi tata, (Ne)plodnost) i alate (npr. SOS telefon za dojenje i Facebook grupe) te naglasila podršku koju Roda pruža u procesu medicinski potpomognute oplodnje.

Vida Vasilj Perković, psihologinja iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a stavila je naglasak na pružanje pomoći i podrške skupinama koje imaju drugačiji put u roditeljstvu, a jedna od takvih skupina su svi oni koji su pogođeni gubitkom u razdoblju ranog roditeljstva. Psihologinja se osvrnula na izazove tugovanja u roditeljstvu, posebno u slučajevima gubitka djeteta ili supružnika, te naglasila emocionalnu bol i promjene koje ti gubici donose cijeloj obitelji. Istaknula je važnost prepoznavanja svake individualne reakcije na tugu, kao i pružanja konkretne, svakodnevne podrške - od praktične pomoći u kućanskim zadacima do iskrenog prisustva kroz dulje razdoblje. Osvrnula se i na ulogu struke u pružanju podrške i pomoći, s naglaskom na to da je prvi korak u tom nastojanju prepoznavanje što trenutačno nedostaje od specifičnih usluga za one koji tuguju.

Doc. dr. sc. Natko Gereš osvrnuo se na muško mentalno zdravlje i na očinstvo, a koje predstavlja temu o kojoj se tek nedavno krenulo nešto više govoriti. Angažirani očevi imaju ključnu ulogu u fizičkom, emocionalnom i mentalnom zdravlju djece, ali i vlastitom zdravlju. Aktivno očinstvo potiče djecu na zdrav život, razvija emocionalnu stabilnost i socijalne vještine te smanjuje rizik od bolesti i problema u ponašanju. Očevi koji sudjeluju u odgoju djece imaju niže razine stresa i bolje mentalno zdravlje, a njihova prisutnost doprinosi ravnoteži i dobrobiti cijele obitelji. Osim koristi za obitelj, angažirano očinstvo pozitivno utječe i na društvo smanjenjem opterećenja zdravstvenog i socijalnog sustava. Predstavio je i djelovanje Savjetovališta za mentalno zdravlje HZJZ-a koje je prepoznalo nužnost povećanja dostupnosti usluga mentalnozdravstvene zaštite muškaraca i očeva. S obzirom na navedeno, u sklopu Savjetovalište kreće djelovanje Resursnog centra za mentalno zdravlje muškaraca.