Štampar: Brinimo o zdravlju štitnjače

Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života.

Svake se godine u siječnju obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače, kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Bolesti štitnjače zahtijevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života oboljele osobe.

Uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevan život i aktivnosti pojedinca.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga su njih 20% stanovnici Europe.

Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače.

Karcinom štitnjače češći je oko četiri puta u žena, nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

U Hrvatskoj na operaciji štitnjače godišnje završi oko 3.000 osoba, od toga 600 oboli od karcinoma štitnjače.

Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.

Štitna žlijezda jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu.

Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica).

Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman pa sve do tumora opasnih po život.

Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu.

Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20. do 40. godine.

Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti i s godinama te, uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače.

Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje.
Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece.

Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma), koja nastaje uslijed nesdostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
-ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
-laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
-ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači,
-scintigrafija štitnjače

CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.

Također, u svakog novorođenog djeteta uzima se krv iz pete treći dan po rođenju i određuje TSH.

Ukoliko je TSH povišen, ponavlja se uzimanje uzorka krvi za određivanje T4 i TSH, kako bi se dokazala ili isključila hipotireoza (kongenitalna novorođenačka hipotireoza).

Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.

2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.