18. Dan mimoza i 19. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice

Cilj javnozdravstvenih profesionalaca je senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice, kontinuirano tijekom cijele godine, a ovih prigodnih dana simbolički. Cvijet mimoze upravo svojom nježnošću simbolično ukazuje na važnost osvješćivanja spomenute bolesti.

Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. U određenom broju žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju: ginekološkog pregleda i Papa testa, kolposkopije, biopsije.

Broj umrlih od raka vrata maternice je u Gradu Zagrebu u posljednjih devet godina oscilirao uz najniže vrijednosti od 17 umrlih žena 2015. godine i 2022. godine do 26 umrlih žena 2021. godine. Brojevi novooboljelih i umrlih od određene bolesti jedan su od kriterija za procjenu veličine javnozdravstvenog problema te bolesti.

U Hrvatskoj godišnje već dulji niz godina bilježimo oko 320 novooboljelih i više od 120 umrlih žena. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u 2021. godini bilo je 268 oboljelih žena od raka vrata maternice (stopa 13,3/100.000). 59 % žena koje su oboljele od raka vrata maternice u 2021. godini bile su mlađe od 60 godina. Prema podacima baze uzroka smrti, u 2020. godini 126 žena umrlo je od raka vrata maternice, od čega je 37 % bilo mlađe od 60 godina. Po pojavnosti rak vrata maternice je drugo sijelo raka žena u dobi od 40 do 49 godina te treće sijelo žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače).

HPV je virus koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi (160 tipova), a svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka (dominantno tip 16 i 18). U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog, ali i odraslog stanovništva (do 90 % populacije). Prenosi se spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije), tako da sam prezervativ nije dovoljna zaštita u borbi protiv ovog virusa, koji u organizmu može biti prisutan dugi niz godina prije nego se aktivira. Pad imuniteta uz loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) uz genetsku predisponiranost kod određenih osoba, rizični su faktori za aktivaciju virusa. 90 % osoba koje dođu u doticaj s virusom mehanizmima obrane organizma eradiciraju virus dok u preostalih 10 % započinje razvoj predkanceroznih lezija.

Rak vrata maternice uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). Ono što rak vrata maternice čini drugačijim od ostalih vrsta novotvorina upravo je ta povezanost, uz uvođenje mehanizma pristupa prevenciji i liječenju ove bolesti kao infektivno neoplastičnoj bolesti. Prof. Harald zur Hausen za to otkriće dobio je 2008. godine Nobelovu nagradu. Cijepivši svoju unuku svijetu je poslao simboličnu poruku osobnim primjerom, potvrdivši tvrdnju "Nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika".

Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama potpunog suzbijanja zaraznih bolesti, kao što su to antibiotici kod bakterija. Liječe se samo posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. Karcinom se sporo razvija, prosječno petnaestak godina uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja (CIN I, CIN II i III). Za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocervixa i endocervixa još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden je klasični Papa test. Stoga je redoviti ginekološki pregled neophodan za otkrivanje bolesti u ranoj fazi dok promjene nisu zahvatile dublje slojeve tkiva ili proširile na okolno tkivo i limfne čvorove.