Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam.
Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru.
Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam.
Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin (TSH).
Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače).
Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u djelatnostima obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece, u 2023. godini zabilježeno je 390.089 osoba s dijagnozom bolesti štitnjače, pri čemu je 84,3% osoba ženskog spola.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2021. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 712 osoba, od čega 74% žena.
Rak štitnjače peto je najčešće sijelo raka u žena u Hrvatskoj (nakon raka dojke, debelog i završnog crijeva, pluća i tijela maternice).
U 2022. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 30 osoba (21 žena i 9 muškaraca).
U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena.
Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi - kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.