18. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice

Cilj javnozdravstvenih profesionalaca je senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice kontinuirano tijekom cijele godine, a ovih prigodnih dana simbolički.

Cvijet mimoze upravo svojom nježnošću simbolično ukazuje na važnost osvješćivanja spomenute bolesti.

Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. U određenom broju žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju ginekološkog pregleda i Papa testa, kolposkopije i biopsije.

Broj umrlih od raka vrata maternice (C53) u Gradu Zagrebu u posljednjih osam godina oscilirao je uz najniže vrijednosti od 17 umrlih žena 2015. godine i 2022. godine do 26 umrlih žena 2021. godine. Brojevi novooboljelih i umrlih od određene bolesti jedan su od kriterija za procjenu veličine javnozdravstvenog problema te bolesti.

U Hrvatskoj se godišnje već duži niz godina bilježi oko 320 novooboljelih i više od 120 umrlih žena. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u 2020. godini bilo je 276 oboljelih od raka vrata maternice (stopa 12,6/100.000). Prema podacima baze uzroka smrti, u 2020. godini 126 žena umrlo je od raka vrata maternice, od čega je 37% njih bilo mlađe od 60 godina. Po pojavnosti rak vrata maternice je drugo sijelo raka žena u dobi od 40 do 49 godina te treće sijelo žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Za karcinom in situ vrata maternice stope incidencije su najviše u dobi od 30 do 34 godine. Odnos između karcinoma in situ i invazivnog raka vrata maternice je u 2020. godini u Hrvatskoj bio 2,1:1.

Rak vrata maternice uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). Ono što rak vrata maternice čini drugačijim od ostalih vrsta novotvorina upravo je ta povezanost, uz uvođenje mehanizma pristupa prevenciji i liječenju ove bolesti kao infektivno neoplastičnoj bolesti. Prof. Harald zur Hausen za to otkriće 2008. godine dobio je Nobelovu nagradu. Cijepivši svoju unuku svijetu je poslao simboličnu poruku osobnim primjerom, potvrdivši tvrdnju "Nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika".

HPV je virus koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi (160 tipova), a svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka (dominantno tip 16 i 18). U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog, ali i odraslog stanovništva (do 90% populacije). Prenosi se spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije) tako da sam prezervativ nije dovoljna zaštita u borbi protiv ovog infektivnog agensa. Virus u organizmu može biti prisutan dugi niz godina prije nego se aktivira. Pad imuniteta uz loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) uz genetsku predisponiranost kod određenih osoba za prijemčivost virusa, rizični su faktori za aktivaciju virusa. 90% osoba koji dođu u doticaj s virusom mehanizmima obrane organizma eradiciraju virus, dok u preostalih 10% započinje razvoj predkanceroznih lezija.

Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama eradikacije, kao što su to antibiotici kod bakterija. Liječe se samo posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. Karcinom se sporo razvija, prosječno petnaestak godina uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja (CIN I, CIN II i III). Za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocervixa i endocervixa još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden je klasični Papa test. Stoga je redoviti ginekološki pregled neophodan za otkrivanje bolesti u ranoj fazi, dok promjene nisu zahvatile dublje slojeve tkiva ili proširile na okolno tkivo i limfne čvorove.

Rak vrata maternice je jedinstvena vrsta zloćudne bolesti, budući su poznate vrlo uspješne i znanstveno dokazane metode sprječavanja njegova nastanka i ranog otkrivanja, a to su organizirani programi probira - Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, cijepljenje protiv Humanog papiloma virusa (HPV) te edukacija cjelokupne javnosti. Kombinacijom navedenih metoda moguće je spriječiti nastanak i razvoj u gotovo 95% slučajeva bolesti. Rak vrata maternice jedna je od rjeđih novotvorina koja se, ako se otkrije u ranoj fazi razvoja, može potpuno izliječiti, a ne samo zaliječiti.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice treći je Nacionalni program, nakon Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, koji se provodi u Hrvatskoj od studenog 2012. godine. Glavna metoda probira - dijagnostike promjena na vratu maternice je konvencionalni Papa test. Papa test je jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se uzima bris rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Bolest se sporo razvija i potrebno je dugo vremena da se promijenjene stanice razviju u rak.

U Hrvatskoj se trenutno provodi oportunistički probir raka vrata maternice te regionalna provedba prve faze reorganiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Virovitičko-podravskoj županiji za žene u dobi od 20 do 64 godine. U 2024. godini će se provoditi daljnja poboljšanja i razvoj programa probira, uključujući uvođenje testiranja na HPV kao primarnog testa probira za žene iznad 30 godina.

U Republici Hrvatskoj svaka osoba ženskog spola starija od 12 godina i osigurana pri HZZO-u ima pravo izabrati ginekologa primarne zdravstvene zaštite. U Gradu Zagrebu preglede provodi 48 specijalista ginekologa na razini primarne zdravstvene zaštite (ugovorenih timova HZZO-a). U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" otvorena je linija besplatnoga telefona – 0800200166 na kojoj se građanke mogu informirati vezano uz provedbu Preventivnoga programa.

Uz Nacionalni program veliku ulogu u borbi protiv ove bolesti ima i cjepivo protiv HPV-a. S obzirom da bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika nema raka vrata maternice, cijepljenje ja apsolutno prvi korak u borbi protiv ove bolesti. Nažalost, odaziv na besplatno cijepljenje protiv raka i dalje nije zadovoljavajući. Cijepljenje u Hrvatskoj je besplatno za sve djevojčice i dječake osmih razreda te za mlade do 25. godine života, sukladno raspoloživosti cjepiva, a provodi se putem Službe za školsku i adolescentnu medicinu i mreže timova liječnika školske medicine u gradu Zagrebu.

Kao nadstandard klasičnom Papa testu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" dostupna je i najsuvremenija dijagnostička metoda za rano otkrivanje početnih stadija raka vrata maternice - Tekućinska citologija (LBC - Liquid-Baseed Cytology). Glavne prednosti metode su što se iz jednog uzorka brisa vrata maternice dobivaju dva testa - citološka analiza stanica i mikrobiološka analiza detekcije HPV-a visokog rizika uz rezultate testa dostupne za sedam dana. Način prikupljanja stanica je isti, no umjesto da se stanice ručno razmazuju na predmetno stakalce, ispiru se u bočicu za transport koja štiti stanice uz manji gubitak stanica od klasičnog Papa testa.

Ključne preporuke za zaštitu od HPV-a i raka vrata maternice uključuju edukaciju o svome zdravlju, zaštitu spolnog zdravlja, cijepljenje protiv HPV-a te za žene redoviti odlazak na preventivne ginekološke preglede.