Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Evidentirano je i 126 umrlih (u 2021.:122) od raka vrata maternice, što čini stopu od 5,4 na 100.000 žena.
Rak vrata maternice se javlja u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka - u 2020. 34% novooboljelih žena bilo je mlađe od 50 godina, a 37% umrlih mlađe od 60 godina.
Prosječna dob prilikom dijagnoze u 2020. je bila 56 godina.
Iako rak vrata maternice nije među češćim sijelima raka kod žena, u 2020. godini bio je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače).
U usporedbi s drugim europskim zemljama, prema procjenama Europske komisije za 2020., Hrvatska se nalazila na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.
U Hrvatskoj je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u fazi reorganizacije.
U tijeku je provedba Posebnog programa, pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji koji uključuje test na HPV kao primarni probirni test, odnosno kotestiranje za žene starije od 30 godina.
Od početka provedbe pilot projekta u travnju 2023. do početka rujna 2023 ok 500 žena koje žive na području Virovitičko podravske županije obavilo je probirno testiranje, a oko 7% njih ima abnormalan Papa test ili pozitivan test na HPV.
Cilj posebnog programa je utvrditi potrebne preduvjete i resurse za planiranje i organiziranje potpune implementacije novog protokola probirnog testiranja na nacionalnoj razini.
U posebnom programu se uz citološku metodu Papa test koristi test na HPV kao primarni test probira, jer je Svjetska zdravstvena organizacija za probirni test preporučila test na HPV zbog dokaza o njegovim dobrim karakteristikama kao probirnog testa koji uključuju: višu specifičnost (veća pouzdanost u detektiranju žena bez premalignih promjena, višu negativna prediktivna vrijednost za procjenu rizika razvoja lezija visokog stupnja (HSIL) i invazivnog raka (veća pouzdanost u rezultat negativnog testa), mogućnost sigurnog produljenja intervala između probira na pet godina (u odnosu na Papa test gdje taj interval iznosi tri godine) te postojanje protokola postupanja (daljnje dijagnosticiranje i liječenje) za HPV pozitivne žene.
Cijepljenje protiv HPV-a je dostupno na nacionalnoj razini za sve učenike (M/Ž) u dobi od 15-16 god. (8. razred osnovne škole).
Od 2023. pozivat će se učenici i učenice od 5. do 8. razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od 9 godina (ovisno o raspoloživosti cjepiva).
Dodatno cijepljenje provodi se među srednjoškolcima i mladima do 25 godina.
Prema podacima HZJZ-a, udio osnovnoškolske djece (8. razred) s najmanje jednom primljenom dozom cjepiva protiv HPV-a u školskoj godini 2022./2023. je bio 51,1% za učenice i 34,3% za učenike, te je vidljiv trend porasta cijepnih obuhvata u odnosu na udio cijepljene djece na početku provedbe nacionalnog programa cijepljenja protiv HPV-a, kada je taj udi bio oko 10%.
Dodatno, Hrvatska (HZJZ kao partner) sudjeluje u europskom projektu zajedničke akcije PERCH - PartnERship to Contrast HPV.
Projekt je dio napora Europske komisije u području kontrole zloćudnih bolesti te je u skladu s ciljevima Europskog plana protiv raka (Europe's Beating Cancer Plan inicijative) koji kao nužni preduvjet za postizanje globalnog cilja eliminacije raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om naglašava važnost postizanja visokih udjela procijepljenosti protiv HPV-a.
Hrvatska se priključila i projektima i inicijativama Europske organizacije za prevenciju raka - HPV Action Network European Cancer Organisation (ECO) i njihovom projektu "Akcija protiv HPV-a sada - Action Now on HPV" koji imaju u cilju poboljšanje prevencije i eliminaciju svih vrsta raka uzrokovanih HPV-om.