Stručni skup o HPV testiranju

Prema epidemiološkim podacima, u Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina od raka vrata maternice oboljelo 3200 žena, a neusporedivo više njih je bilo izloženo različitim medicinskim pretragama i zahvatima zbog utvrđenih premalignih lezija vrata maternice.

Prema procjenama Europske komisije za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama učestalosti i smrtnosti raka vrata maternice.

Rak vrata maternice u potpunosti se može spriječiti upotrebom primarne (HPV cjepivo) i sekundarne prevencije (rano otkrivanje premalignih promjena na vratu maternice pomoću citoloških metoda, tj. Papa testa ili njegove moderne strojne inačice, testa tekućinske citologije - LBC, od engl. liquid based cytology).

Probir temeljen na Papa testu bio je nedvojbeno uspješan u smanjenju učestalosti novih slučajeva i smrtnosti od raka vrata maternice u prošlom stoljeću.

U novije vrijeme došlo je do postupnih promjena u upotrebi HPV testa, od njegove upotrebe kao refleksnog testa nakon detekcije blagih citoloških abnormalnosti, preko kotestiranja (zajedničke upotrebe oba testa), prešlo se na upotrebu HPV testa kao jedinog testa u primarnom probiru, zahvaljujući dokazima prikupljenim upotrebom velikih, randomiziranih istraživanja i meta-analiza.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) krajem 2020. godine pokrenula je globalnu inicijativu za eliminaciju karcinoma vrata maternice, s implementacijom strategije koja objedinjuje tri intervencijske mjere do 2030. godine: cijepljenje bar 90% djevojaka u dobi do 15 godina HPV cjepivom, probir 70% žena HPV-testom do dobi od 35 godina i ponovno još jednom do dobi od 45 godina te liječenje bar 90% svih otkrivenih premalignih lezija i invazivnih karcinoma.

Svjetska zdravstvena organizacija je za probir preporučila HPV test zbog dokaza o superiornosti HPV testa u odnosu na Papa test, prikupljenih upotrebom brojnih randomiziranih istraživanja i meta-analiza.

Prednosti upotrebe HPV testa u odnosu na Papa test, između ostalog, uključuju višu osjetljivost u otkrivanju premalignih lezija, višu negativnu prediktivnu vrijednost testiranja i sigurno produljenje vremenskog intervala između probira.

Uvođenje HPV testa, kao primarnog testa probira nije tako jednostavno i zahtijeva strogu kontrolu kvalitete testiranja i razrađene smjernice, kako bi se osigurala optimalna strategija i spriječilo dodatno opterećenje zdravstvenog sustava.

U Hrvatskoj je neophodno donošenje novih smjernica budući da zadnje datiraju od 2012. godine, od kada je došlo do značajnog napretka u dijagnostičkim mogućnostima uvođenjem nove generacije HPV testova i nabavkom visoko-protočnih uređaja.

S obzirom da oportunistički probir daje lošije rezultate u prevenciji raka vrata maternice nego organizirani probir, ključna je njegova konzistentna primjena.

Stoga je neophodno čim prije ponovno u Hrvatskoj prijeći na organizirani probir koji je privremeno zbog tehničkih i infrastrukturnih poteškoća zaustavljen.

Bez obzira na strategiju probira, koja će se upotrebljavati u nacionalnom programu, za uspjeh su i obuhvat i kontrola kvalitete jednako važni te predstavljaju glavne izazove na putu eliminacije karcinoma vrata maternice.