Dan biciklista, 16. srpnja

Voziti bicikl možete u svakoj životnoj dobi, od djetinjstva do starije dobi i to tempom koji vama najviše odgovara.

Jedna od najvažnijih dobrobiti ove aerobne aktivnosti je pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav. Tijekom vožnje bicikla uključen je velik broj mišićnih skupina u cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sistem. Smanjuje se rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava, karcinoma, šećerne bolesti, pomaže u borbi protiv stresa i depresije. Istraživanjima je dokazano da umjerena vožnja biciklom tri puta tjedno snižava krvni tlak i koncentraciju kolesterola u krvi, time znatno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, a korisna je i u prevenciji osteoporoze. Vožnja biciklom jača, učvršćuje i oblikuje mišiće nogu i stražnjice, jačaju se i trbušni i leđni mišići koji podržavaju kralježnicu. Mišići su u stanju blagog istezanja zbog nagnutosti tijela prema naprijed. Istovremena koordinacija ruku i nogu poboljšava koordinaciju, dok veće udaljenosti izgrađuju vašu izdržljivost i kondiciju. Za razliku od trčanja, tijekom voženje bicikla nema stresa za zglobove nogu, koljena i kralježnicu i smanjuje se opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem.

Vožnja biciklom pomaže u reguliranju tjelesne mase, sagorijevanju kalorija i mršavljenju te dovodi metabolizam u ravnotežu. Skidanju kilograma posebno pridonosi brža i zahtjevnija vožnja. Stručnjaci savjetuju svakodnevnu vožnju bicikla u trajanju od 50 minuta ukoliko želite smršaviti i ubrzati metabolizam. S vremenom možete ubrzati tempo vožnje i/ili potražiti zahtjevnije biciklističke ture.

Vožnja automobilom često povećava stres, za razliku od vožnje biciklom koja djeluje opuštajuće i meditativno. Ako imate dobro društvo, zaboravit ćete na vrijeme, opustiti se i dobro zabaviti. Vožnja biciklom smanjuje napetost, pojačava se lučenje hormona endorfina koji utječe na dobro raspoloženje. Podiže razinu energije za 20%, a smanjuje količinu nakupljenog umora za 65% jer potiče mozak na lučenje hormona povezanog s količinom energije – dopamina.

Osim rekreativno i sportski, biciklom možete na posao, na tržnicu, voziti djecu. Za razliku od vožnje sobnog bicikla u zatvorenom prostoru ili po gradskom asfaltu, vožnja u prirodi vam omogućuje da provodite više vremena na svježem zraku i suncu. Zahtjeva veći napor, više snage, ali pruža više dobrobiti u kraćem vremenu.

U usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima, bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša i time vrlo pozitivno utječe na zdravlje ljudi koji voze bicikle. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto vožnje automobilom smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu. Ne manje važni su i financijski izdaci za kupnju i održavanje bicikla te parking. Svake godine za bicikliste sve se više osigurava različita infrastruktura koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

Prema podacima Eurobarometra o broju biciklista u svakodnevnom prometu glavnih gradova Europske unije na prvom mjestu nalazi se Kopenhagen s 35%, a na drugom Amsterdam s 32%. Zagreb je šesti na listi s 10,1% biciklista na zagrebačkim prometnicama.