Imam 34g. i imam panični napad, počeo je prije 6g. Tada sam otišla kod liječnika i on mi je prepisao antidepresiv - sertralin 100 mg tri puta na dan i klonopin 1 mg isto tri puta. Osjećala sam se bolje, ali u meni je uvijek neki strah i osjećaj da će se ponovo dogoditi. Moj psihijatar je otišao u mirovinu, pa sam našla drugog jer mi se panika ponovo javlja. Dobila sam sada oksakarbazepin 600 mg. prije spavanja i nastavila s antidepresivima. Živim u Americi, ali na žalost ovdje je teško naći pravog liječnika. Uz to imam i alergije, ali u zadnji par dana osjećam da me guši ne u plućima nego skoro u grlu, sada više ne znam da li je alergija ili stres. A i puls mi bude oko 100, a nizak tlak imam od rođenja, tako da ne znam od čega su ti simptomi. Unaprijed vam se zahvaljujem na odgovoru.

Prema opisu iz vašeg mail-a ima dosta elemenata za panični poremećaj. Među vodećim simptomima panike su i lupanje srca i povećani puls, koje navodite u mail-u. Panični poremećaj je medicinski poremećaj, koji spada u skupinu anksioznih poremećaja gdje je vodeći simptom anksioznost, tjeskoba, koja vrlo često bude u formi tjelesnih smetnji. Kada smetnje predstavljaju značajno opterećenje u svakodnevnom funkcioniranju, što je kod vas prisutno, potrebno je javiti se liječniku-psihijatru kako bi se razmotrilo liječenje, koje se sastoji od male doze lijekova (kombinacija antidepresiva i/ili anksiolitika) i/ili psihoterapije. Dodatni problem može biti i prilagodba na uvjete života u Americi (pretpostavljam prema sadržaju mail-a, da ste doselili u Ameriku), jer ukoliko se organizam nije na pravi način priviknuo na novu životnu situaciju, može doći do smetnji iz kruga poremećaja prilagodbe (spada također u grupu anksioznih poremećaja), gdje je anksioznost, tjeskoba također vodeća smetnja. Savjetujem da obavite razgovor kod educiranog psihoterapeuta, koji će pomoći u određivanju terapijskog pristupa koji kod vas osobno treba rezultirati poboljšanjem psihičkog stanja. Kroz psihoterapiju se radi na prepoznavanju podloge nastanka smetnji, koje su povod zbog kojih osoba traži stručnu pomoć. Vrlo često se razgovara, uz aktualnu situaciju, i o raznim situacijama iz prošlosti, za koje osoba koja ima smetnje često misli da su manje bitne. Vezano uz prognozu paničnog poremećaja, unatoč mogućnosti povratka smetnji kod nekih osoba, u prosjeku je uspješnost liječenja visoka, a izlječenje jedna od realnih mogućnosti, ukoliko uz panični poremećaj ne postoji dodatno još i neki drugi poremećaj kroničnog trajanja, kao što je poremećaj osobnosti.

Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar