MS i cijepljenje protiv gripe
U lipnju mi je dijagnosticirana multipla skleroza (MR pozitivna, likvor pozitivan, trnci u torakalnom dijelu, vršcima prstiju, manje motoričke smetnje pri hodu). Preventivno primam interferon beta-1a (3x tjedno) te su simptomi u međuvremenu posve nestali. Preporučujete li cijepljenje protiv gripe? Imam 33 godine. odgovor
Možete se cijepiti protiv gripe. Dapače, dozvoljena su sva cjepiva u kojima se koristi mrtva vakcina. Ne preporuča se cjepivo s živim ali oslabljenim uzročnikom. Dakle cijepljenje protiv gripe je dozvoljeno.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
MS i ispadanje kose
Bolujem od multiple skleroze od 2007. godine. Tada sam imala optički neuritis na desnom oku, primila terapiju metilprednizolonom, ali vid se nikada u potpunosti nije vratio. Drugu terapiju metilprednizolona imala sam u srpnju 2010. (nakon 3,5 godine) zbog boli u desnom oku. Nikakvih promjena vida nisam imala, jedino što mi sada kad gledam u lijevo i desno bljeska. No pravi razlog zašto vam pišem je gubitak kose. Užasno mi se prorijedila u zadnjih pola godine i mogu reći da mi je gotovo trećina ukupne kose ispala. Htjela sam Vas pitati ima li to veze s dijagnozom? Najgore od svega mi je što ne vidim da mi rastu nove vlasi kose. Nadalje, imam užasne migrene za vrijeme PMS-a i promjene vremena. Možete li mi i po tom pitanju dati kakav savjet, jer pijenje kojekakvih analgetika ne donosi olakšanje. Imam 31 godinu. odgovor
Multipla skleroza ne uzrokuje ispadanje kose. Svakako bi bilo neophodno prekontrolirati hormone štitnjače te konzultirati dermatologa. Nerijetko ispadanje kose može biti uzrokovano stresom kao i učestalije glavobolje, no uzrok može biti i neka kronična infekcija. Za migrenske napadaje savjetujem Vam na početku glavobolje uzeti rizatriptan ili zolmitriptan od 5 mg koji se može ponovno uzeti nakon pola sata. Svakako Vam preporučam da Vas pregleda neurolog koji Vam može preporučiti navedene lijekove jer mislim da Vam ih inače liječnik obiteljske medicine ne može preporučiti.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
Multipla skleroza s odgodom
Je li moguće da se napad multiple skleroze pojavi u studenom, da se magnetska rezonancija napravi krajem travnja sljedeće godine, a da magnet bude u potpunosti uredan a osoba ima MS? Mogu li se lezije pojaviti 6 mjeseci i više nakon napada, a da nije bilo novog pogoršanja? odgovor
Odgovor ovisi o Vašim kliničkim simptomima. U pravilu, ako osoba ima simptome koje odgovaraju oštećenju u velikom mozgu, malom mozgu ili moždanom deblu - MR mozga pokazuje oštećenja odmah, izuzetno rijetko neko vrijeme nakon kliničkih simptoma. No, nerijetko bolesnik može imati simptome od strane kralježnične moždine, osobito vratne ali ponekad i od prsne kralježnice. Simptomi su dosta karakteristični i neurološkim pregledom lagano uočljivi.
U takvih je osoba potrebno učiniti i MR kralježnične moždine, budući da MR mozga može biti uredan ali oštećenje je lokalizirano u kralježničnoj moždini. Inače, u svakoj sumnji na MS je potrebno prema dijagnostičkim kriterijima učiniti MR mozga i vratne kralježnice, a ovisno o simptomima ponekad i prsne kralježnice.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
MS i uveitis
Imam multiplu sklerozu kao osnovnu bolest dijagnosticiranu 2005. godine, a paralelno s tim imam i uveitis očiju. Uveitis je vrlo učestao i non-stop se vraća čim prestanem s terapijom bila ona lokalna ili sistemska, ali na sreću nemam neuroloških ispada. Je li uveitis posljedica MS-a ili nečeg drugog te kako da se on spriječi da se ne vraća ili da njegov recidiv bude rjeđi? odgovor
Nerijetko se uveitis javlja zajedno s MS-om, često kao prvi znak bolesti. Kod uveitisa je uvijek važno isključiti toksoplazmozu, koja često daje slične promjene u MR-u mozga i kralježnične moždine, slične kliničke pa i likvorske promjene kao MS te se zbog toga nerijetko krivo dijagnosticira kao multipla skleroza. Inače, liječenje uveitisa ako primate imunosupresivnu terapiju često dobro suprimira MS, ali ne uvijek dovoljno. Važno je da se, ako je u Vas isključen drugi razlog neurološke bolesti, tj. ako su isključene druge diferencijalnodijagnostičke mogućnosti i dokazana je multipla skleroza potrebno se liječiti i imunomodulacijskim lijekovima koji će djelovati i na uveitis.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
Mononukleoza i multipla skleroza
Budući da sam prebolio mononukleozu s 19 godina (sad imam 21), imam li razloga brinuti što se tiče nastanka multiple skleroze jer je dokazano da ljudi koji su preboljeli mononukleozu imaju veću šansu kasnije oboljeti od MS-a. Kolika je to šansa i može li te to ikako preduhitriti? odgovor
Multipla skleroza je bolest koja nastaje međuigrom genetskih i okolišnih čimbenika. Iako je pojava mononukleoze u odrasloj dobi jedan od važnih čimbenika za razvoj MS-a, on je važan samo u osoba koji imaju i genetsku sklonost za tu bolest. Osoba koja nema genetsku sklonost nije u nikakvoj opasnosti. Kako je točna genetska struktura koja je odgovorna za MS nepoznata (osim većeg rizika u osoba s određenim HLA-genetskim karakteristikama) ne može se bolest niti preduhitriti niti ranije prepoznati.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
Diseminirajući encefalomijelitis
Molim vas da mi kažete kolika je mogućnost da imam multiplu sklerozu? Na MRI mozga imam 2 promjene veličine 9 mm i 12 mm u obliku jagodice, paraventrikularno, vrijednosti anti-ds-DNA mi je 115,86 i ANA-ANF ELISA je 95,16. Imam slabosti u nogama, bolove i trnjenje, EEG mi je pokazao disfunkciju zadnjeg režnja mozga, više lijevo. Doktorica mi je napisala DG: Encephalomyelitis diss e causa aperta! Molim vas da mi ovo malo pojasnite! Imam 20 godina. odgovor
Demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava mogu imati različite uzroke. Budući da su demijelinizacijska oštećenja proširena po dijelovima mozga i kralježnične moždine često se za njihov opis upotrebljava dijagnoza diseminirajućeg encefalomijelitisa. To je oznaka upalnih demijelinizacijskih oštećenja koja mogu biti različitog uzroka, nrp. multiple skleroze, upale krvožilne stijenke (vaskulitis), borelioze, sarkoidoze, ADEM i dr. Multipla skleroza je najčešća primarna kronična demijelinizacijska bolest. Ubraja se u autoimune bolesti jer imunosni sutav zbog nepoznatog razloga počinje napadati pojedine dijelove vlastitog organizma, npr. mijelinsku ovojnicu. Multipla skleroza se dijagnosticira na temelju kliničkih i parakliničkih (dijagnostičkih kriterija). Klinički simptomi mogu biti vidni (zamagljen vid, dvoslike, nistagmus, kljenut pokreta očne jabučice u pojedinim pravcima), motorički (smetnje govora, mišićna slabost (slabost jedne strane tijela, samo nogu, svih ekstremiteta ili pojedinog ekstremiteta), osjetni (trnci, mravinjenje), poremećaj koordinacije i ravnoteže, poremećaj sfinktera i dr. Za potvrdu dijagnostičkim postupcima potrebno je učiniti MR mozga i vratne kralježnice, ispitivanje vidnih evociranih i somatosenzornih evociranih potencijala, ispitivanje likvora s osobitim osvrtom na prisutnost oligoklonalnih traka imunoglobulina (IgG) u likvoru.
Dakle na osnovi navedenoga smatram da kod Vas treba upotpuniti dijagnostičku obradu (MR vratne kralježnice), evocirani potencijali i obrada likvora, te revidirati neurološki status uz jasan opis simptoma kroz vremenski period (stacionarno, uz pogoršanja ili povlačenje simptoma i ponovno pojavljivanje), te na osnovu svega navedenoga zaključivati o ev. demijelinizacijskoj bolesti, kao i vrsti demijelinizacijske bolesti. Za to je potrebna hospitalna obrada.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Multipla skleroza
Imam 50 godina i zamolio bih vas da mi objasnite sljedeći nalaz:
MR mozga - multiple demijelinizacijske lezije infra i supratentorijalno, koje s obzirom na izgled i distribuciju dif. dg. odgovaraju demijelinizaciji tipa MS.
VEP - nalaz upućuje na smetnje provođenja te periferne smetnje provođenja.
AEP - moguće neuronalne promjene.
UZV karotida - nešto deblje stijenke uz urednu hemodinamiku.
Zanima me sve o toj bolesti i koje su metode liječenja. odgovor
Multipla skleroza je najčešća primarna kronična demijelinizacijska bolest. To je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava, koja se većinom pojavljuje u mlađih osoba, a svojim uzrokom bolesti ubraja se u autoimune bolesti. Imunološki sustav, koji u normalnim stanjima služi za obranu organizma od bakterija, virusa i ostalih štetnih utjecaja izvana, u neke osobe iz nepoznatog razloga počinje napadati pojedine dijelove vlastitog organizma, npr. mijelinsku ovojnicu. Smatra se da je pojava multiple skleroze rezultat međudjelovanja genskih i čimbenika okoline, odnosno da bolest nastaje u osoba s nasljednom sklonosti za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog čimbenika. U 70% oboljelih bolest se pojavljuje između 20. i 40. godine života, rijetko nakon 60. godine. Najvažniji za dijagnozu multiple skleroze jesu klinički simptomi karakteristični za ovu bolest, a to su: smanjenje vida na jednom oku, poremećaj osjeta, poremećaj ravnoteže, motorička slabost u jednom ili više udova, vrtoglavica, dvoslike, poremećaji mokrenja (inkontinencija ili retencija). Dijagnoza se potvrđuje dijagnostičkim pokazateljima: MR mozga i vratne kralježnice, nalaz likvora i VEP.
Klinički oblici bolesti mogu biti relapsno remitirajući oblik multiple skleroze, sekundarno progresivni oblik bolesti, dobroćudna benigni i primarno progresivni oblik MS-a. Liječenje neurološkog pogoršanja provodi se kortikosteroidima, dok se za sprječavanje progresije bolesti indiciraju imunomodulacijski lijekovi; beta-interferon, imunomodulator glatiramer, mitoxantrone, natalizumab.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Vaskularna oboljenja
Sve je počelu smetnjama u vidnom polju (studeni 2007.), oftamolog me upućuje na doppler karotida i VBS, neurolog postavlja dijagnozu multiple skleroze i upućuje me na hospitalizaciju. Otpuštena sam s bolničkog liječenja s dg: Leucoencephalopathia ischemica (microangiopathia) reg.occipitalis. Imam 36 god. MR mozga pokazuje hiperintezivne lezije u T2 mjernoj slici koje prate opskrbno područje stražnjih odnosno desnih cerebralnih arterija. MR angiografija uredna. CT mozga ne pokazuje parenhimskog oštećenja. Genska analiza pokazala je da sam homozigot za ACE genotip D/D te MTHFR 677genotip T/T. Također dokazana je točkasta mutacija Faktora V Leiden R506Q što me čini heterozigotom za ovu mutaciju - molim da mi pojasnite navedenu gensku analizu. Terapija je acetilsalicilna kiselina. Ukupni kolesterol 5.2., Ca 2.55. Ostali nalazi uredni. Mene zanima da li će se nastale lezije na mozgu povući, da li genetska predispozicija za cerebralne bolesti znači neizbježnost ponovnog moždanog udara ili nešto slično, da li će se povući smetnje vida? Također me zanima što od raznovrsnih pripravaka bi mogla koristiti da "ojačam" cerebrovaskularni sustav? Pušač sam koji je u procesu odvikavanja - prije sam pušila 20 cigareta sada 7 dnevno. odgovor
Vaskularna oštećenja mozga u Vašim godinama su preuranjena, te su liječnici radili gensku analizu, riziko faktora za vaskularne bolesti, tj. na osnovu polimorfizma gena koji su povezani sa povećanim rizikom vaskularnih bolesti svrstavali su vas u skupinu heterozigota ili homozigota; cerebrovaskularne, kardiovaskularne, te venske tromboze. ACE genotip I/D povezivan je sa vaskularnim oboljenjima, dok su mutacije FV R506Q povezivane sa sklonosti venskoj trombozi. Genska predispozicija Vas ne treba pretjerano brinuti. To su važna istraživanja bolesnika sa vaskularnim oboljenjima kako bi se izolirana grupa bolesnika sa povećanim rizikom, ali to nije apsolutni pokazatelj. Kod Vas je najvažnije ukloniti sve riziko faktore koji dovode do vaskularnih oboljenja, a to su povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće i tjelesna težina, pušenje... te redovito uzimati antiagregacijsku terapiju , koju i uzimate. Potrebne su redovite kontrole neurologa i kardiologa ili interniste, te povremene dijagnostičke kontrole (doppler krvnih žila vrata). Nastala oštećenja mozga su trajna, ali druga neoštećena područja mogu djelomično preuzeti njihovu funkciju. Smetnje vida mi nisu u potpunosti jasna (kakva je klinička slika), da li se radi o hemianopsiji ili mutnijem vidu (ambliopiji).
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Dijagnoza multiple skleroze
Imam 28 godina. Posljednje dvije godine imam osjećaj nestabilnosti i vrtoglavice bez obzira na položaj tijela (različitog inteziteta, ali uvijek prisutne). Obavila sam sljedeće pretrage: kompletnu krvnu sliku, hormone štitnjače, magnetsku rezonancu glave, EEG, preglede neurologa, oftalmologa, psihijatra, otorinolaringologa, kolor dopler krvnih žila vrata i svi nalazi su uredni. Budući da sam prije nekoliko godina imala razne psihosomatske smetnje te panične napade, liječnici smatraju da se možda radi o psihogenoj vrtoglavici. Ja se užasno bojim da će se možda upravo zbog mojih nekadašnjih simptoma zanemariti moguće fizičko oboljenje, konkretno, bojim se da se možda radi o multiploj sklerozi. Da li se ta bolest može isključiti samo na temelju urednog nalaza magnetske rezonance ili bi trebalo napraviti još nekakve pretrage i što Vi mislite o ovom problemu koji me zbilja muči? odgovor
U vašem slučaju ukoliko postoji kronična demijelinizacijska bolest (multipla skleroza) nalaz MR mozga bio bi pozitivan, tj ukazivao bi na demijelinizacijske lezije. Nalaz MR mozga možete ponoviti kroz 6 mj.-godinu dana, a dobro bi bilo učiniti i MR vratne kralježnice. Druga važna pretraga je analiza likvora dobivenog lumbalnom punkcijom, no ipak sam mišljenja da uz negativan nalaz MR mozga i vratne kralježnice nema dijagnoze multiple skleroze. Savjetovao bi Vam redovite kontrole neurologa, jer je kontrola neurološkog statusa, tj. eventualnih žarišnih ispada važna. Paralelno s ovim, poslušajte savjet liječnika i ukoliko Vam je preporučena neka terapija za psihogenu vrtoglavicu ili paničnu ataku nastojte ju uzimati i dalje se kontrolirati. Potrebno je vidjeti učinkovitost i takve terapije. Svi učinjeni nalazi za sada bi isključivali jasan periferni ili centralni uzrok Vaših tegoba.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Multipla skleroza
Imam 46 godina i 2006. godine mi je dijagnosticirana multipla skleroza. Javlja mi se veća nestabilnost u glavi, iako već 5 mjeseci koristim Interferone. Često me boli glava i to po nekoliko dana za redom. Rekla sam to svom neurologu koji smatra to normalnim, pa me zanima i Vaše mišljenje. Da li je moguće da ta nestabilnost dovede do stanja gubitka svijesti? odgovor
Vaše tegobe ne bi trebale biti povezane sa terapijom Interfernom, koji se prepisuje u relaps - remitentnom obliku multiple skleroze. Pogoršanje stanja (nestabilnost) može biti uvjetovano osnovnom bolesti, zbog čega savjetujem učiniti kontrolni MR mozga uz primjenu kontrastnog sredstva zbog mogućnosti ocjene eventualnih novih demijelinizacija. MR-om mozga može se dodatno isključiti i drugi mogući uzroci glavobolja. Dakle glavobolja u Vašoj dijagnozi može biti kao dodatni simptom nevezan uz osnovnu bolest i zaslužuje dodatnu obradu (uz MR, rtg vratne kralježnice, EEG, okulista, hormoni štitnjače).
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog