Sve je počelu smetnjama u vidnom polju (studeni 2007.), oftamolog me upućuje na doppler karotida i VBS, neurolog postavlja dijagnozu multiple skleroze i upućuje me na hospitalizaciju. Otpuštena sam s bolničkog liječenja s dg: Leucoencephalopathia ischemica (microangiopathia) reg.occipitalis. Imam 36 god. MR mozga pokazuje hiperintezivne lezije u T2 mjernoj slici koje prate opskrbno područje stražnjih odnosno desnih cerebralnih arterija. MR angiografija uredna. CT mozga ne pokazuje parenhimskog oštećenja. Genska analiza pokazala je da sam homozigot za ACE genotip D/D te MTHFR 677genotip T/T. Također dokazana je točkasta mutacija Faktora V Leiden R506Q što me čini heterozigotom za ovu mutaciju - molim da mi pojasnite navedenu gensku analizu. Terapija je acetilsalicilna kiselina. Ukupni kolesterol 5.2., Ca 2.55. Ostali nalazi uredni. Mene zanima da li će se nastale lezije na mozgu povući, da li genetska predispozicija za cerebralne bolesti znači neizbježnost ponovnog moždanog udara ili nešto slično, da li će se povući smetnje vida? Također me zanima što od raznovrsnih pripravaka bi mogla koristiti da "ojačam" cerebrovaskularni sustav? Pušač sam koji je u procesu odvikavanja - prije sam pušila 20 cigareta sada 7 dnevno.

Vaskularna oštećenja mozga u Vašim godinama su preuranjena, te su liječnici radili gensku analizu, riziko faktora za vaskularne bolesti, tj. na osnovu polimorfizma gena koji su povezani sa povećanim rizikom vaskularnih bolesti svrstavali su vas u skupinu heterozigota ili homozigota; cerebrovaskularne, kardiovaskularne, te venske tromboze. ACE genotip I/D povezivan je sa vaskularnim oboljenjima, dok su mutacije FV R506Q povezivane sa sklonosti venskoj trombozi. Genska predispozicija Vas ne treba pretjerano brinuti. To su važna istraživanja bolesnika sa vaskularnim oboljenjima kako bi se izolirana grupa bolesnika sa povećanim rizikom, ali to nije apsolutni pokazatelj. Kod Vas je najvažnije ukloniti sve riziko faktore koji dovode do vaskularnih oboljenja, a to su povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće i tjelesna težina, pušenje... te redovito uzimati antiagregacijsku terapiju , koju i uzimate. Potrebne su redovite kontrole neurologa i kardiologa ili interniste, te povremene dijagnostičke kontrole (doppler krvnih žila vrata). Nastala oštećenja mozga su trajna, ali druga neoštećena područja mogu djelomično preuzeti njihovu funkciju. Smetnje vida mi nisu u potpunosti jasna (kakva je klinička slika), da li se radi o hemianopsiji ili mutnijem vidu (ambliopiji).

Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog