Migrena je glavobolja jakog intenziteta koja se pogoršava svakom fizičkom aktivnošću, često je prisutna mučnina i povraćanje, oboljelu osobu smetaju svjetlo, intenzivniji mirisi i buka. Značajno onesposobljuje bolesnika u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te smanjuje kvalitetu života. Ne postoji specifična dijagnostička pretraga kojom bi se mogla postaviti dijagnoza migrene. Dijagnoza migrene se postavlja temeljem razgovora s bolesnikom i detaljnoga neurološkog pregleda.
Odgovori na sljedeća pitanja pomoći će u postavljanju sumnje na migrenu.
1.
Ima li netko u vašoj obitelji (unutar krvnih srodnika) migrenu?
-
Objašnjenje: Iako za sada nisu otkrivene precizne genske sekvencije ili pojedini geni vezani uz nasljeđivanje migrene, jasno je nađena veća učestalost unutar pojedinih obitelji (krvnih srodnika). Tako prema nekim studijama vjerojatnost da će neka osoba oboljeti od migrene je 70 % ukoliko oba roditelja boluju od migrene, 45 % ako je ima jedan roditelj, a 30 % ukoliko imate bliskog rođaka s migrenskom glavoboljom.
2.
Imate li glavobolje od djetinjstva?
-
Objašnjenje: Često migrena počinje u djetinjstvu s time da u ženskoj populaciji počinje u vrijeme puberteta (obično s menarhom - prvom menstruacijom).
3.
Boli li vas polovica glave?
-
Objašnjenje: Postoji predrasuda da u migrenskom napadaju boli samo polovica glave. Bol polovice glave prisutna je u 60 % bolesnika, dok se u ostalih bol javlja obostrano. Također, tipično za migrensku glavobolju kod koje boli polovica glave je da tijekom napadaja bol može mijenjati stranu ili se proširiti na cijelu glavu.
4.
Kad vas zaboli glava, imate li osjećaj da vam u glavi „pulsira krvna žila“ ili „netko jako steže obruč oko glave“?
-
Objašnjenje: Kod migrenske glavobolje najčešće se bol opisuje kao pulsirajuća bol (zamislite pulsiranje neke žilice u mozgu) iako bol može imati karakter stezanja ili jakog pritiska.
5.
Javlja li se uz glavobolju mučnina i nagon na povraćanje, odnosno, povraćate li?
-
Objašnjenje: U migrenskoj glavobolji vrlo često je prisutna mučnina, a u nekih bolesnika i izraženo povraćanje što dodatno iscrpljuje oboljelu osobu*.
6.
Uz glavobolju prisutna je preosjetljivost na svjetlo, zvuk i mirise?
-
Objašnjenje: U migrenskoj glavobolji vrlo često je prisutna preosjetljivost na svjetlo (fotofobija) i zvuk (fonofobija)*. Također, često se bolesnici žale da ih smetaju različiti mirisi.
7.
Pogoršava li se glavobolja fizičkom aktivnošću?
-
Objašnjenje: Za migrensku glavobolju karakteristično je da svaki pomak glave pogoršava simptome*. Osobito se bol pogoršava prilikom neke intenzivnije fizičke aktivnosti (npr. uspinjanje uz stepenice) te prilikom naglih promjena položaja (npr. ležećeg u sjedeći). Bolesnici s migrenom preferiraju ležanje u mračnoj i tihoj prostoriji.
8.
Traje li glavobolja duže od 4 sata, ponekad i do nekoliko dana u slučaju neuzimanja lijekova protiv boli?
-
Objašnjenje: Migrena je glavobolja koja neliječena (bez uzimanja lijekova protiv boli) traje između 4 i 72 sata*. U bolesnika koji uzmu lijek na početku glavobolje bol može trajati i kraće od 4 sata što je bitno imati na umu prilikom postavljanja dijagnoze.
9.
Je li glavobolja toliko jaka da vas ograničava u obavljanju dnevnih aktivnosti poput odlaska u školi ili na posao, osjećate se preumorno i niste sposobni obavljati svakodnevne aktivnosti?
-
Objašnjenje: Jedna od glavnih karakteristika migrene je da je to izrazito onesposobljavajuća glavobolja. Uglavnom je prisutna u osoba mlađe i srednje životne dobi (prosječno 20 do 45 godina) kojima je značajno narušena kvaliteta života. Ti bolesnici s velikim naporom ili uopće ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti za vrijeme migrenskoga napadaja.
10.
Jeste li primijetili da su glavobolje isprovocirane određenom vrstom hrane (čokolada, sirevi, začinjena hrana), konzumacijom alkohola, neprospavanom noći, stresom, menstrualnim ciklusom, odnosno, javlja li se glavobolja tijekom vikenda ili na početku godišnjeg odmora?
-
Objašnjenje: Različiti čimbenici izazivaju migrenu. Iako nije poznata uloga hormona, glavobolje su češće u žena, posebno u generativnoj dobi. Bolesnice imaju migrenske napadaje u vrijeme, neposredno prije ili nakon ciklusa te u vrijeme ovulacije. Nedovoljan broj sati spavanja i promjena ritma spavanja izazivaju migrenski napadaj. „Vikend glavobolje“ se javljaju tijekom vikenda ili godišnjeg odmora. Neki bolesnici prije migrenske glavobolje osjećaju neodoljivu potrebu za slatkim, npr. čokoladom. Određena hrana pogoršava i izaziva migrenske napadaje: sirevi, pršut, čokolada, avokado, te bilo koja vrsta alkoholnih pića. Kofein iz kave ili čaja sužava krvne žile te može spriječiti migrenski napadaj. Međutim, prekomjerno uzimanje kofeina s vremenom dovodi do ovisnosti i porasta frekvencije glavobolje. Preskakanje obroka i nedovoljno uzimanje tekućine također je jedan od provocirajućih čimbenika za nastanak migrene.
11.
Prije početka glavobolje, suzi li vam se vidno polje, vidite li isprekidane linije ili užarenu nit; osjetite li trnce u jednoj strani tijela ili otežano izgovarate riječi?
-
Objašnjenje: Postoji „migrena bez aure“ i „migrena s aurom“. Aura je prolazni neurološki poremećaj. U kliničkoj praksi najčešće se javlja vidna aura koja se manifestira suženjem vidnoga polja, neki bolesnici vide isprekidane linije ili imaju osjećaj da gledaju u žarnu nit. Osjetna aura je kad se u bolesnika javljaju osjetni fenomeni tipa trnjenja ili utrnulosti i to najčešće polovice tijela. Također, jedan od oblika aure je otežano izgovaranje riječi. U istog bolesnika mogu se javiti sva tri oblika aure ili se oni mogu izmjenjivati. Aura obično prethodi glavobolji i u prosjeku traje između 5 i 60 minuta.