Liječenje migrene

Najčešći simptomi migrene

Migrena se tri puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, što se dovodi u vezu s utjecajem spolnih hormona i čestom pojavom migrene uz menstruaciju. Ovaj poremećaj se javlja periodično i manifestira se pulsirajućim bolovima jedne polovice glave koji su praćeni popratnim simptomima kao što su mučnina i povraćanje. U napadajima bolova pacijenti često imaju osjetljivost na svjetlost (fonofobija), buku (fonofobija) i mirise (osmofobija).

Kod određene skupine pacijenata javljaju se specifični simptomi pred početak bolova, kao što su bljeskovi pred očima, cik-cak crtice, gubitak jednog dijela vidnog polja, osjećaj trnjenja ili slabosti jednog dijela tijela ili smetnje govora. Ovakvi simptomi se jednim imenom zovu aura i mogu trajati do sat vremena. S obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na migrene bez aure i migrene s aurom.

Temelji liječenja migrene

Terapija migrene se kroz povijest mijenjala i evoluirala, tako da današnja moderna medicina pruža pacijentima učinkovite lijekove, koji se uzimaju u samim napadajima migrene (akutna terapija) te lijekove koji se uzimaju redovito kroz par mjeseci do godinu dana, a čija je svrha smanjiti učestalost migrenskih glavobolja (profilaktička terapija). Osim medikamentoznog liječenja potrebno je prepoznati i izbjegavati "okidače" koji pogoduju razvoju migrene, korigirati životne navike, način prehrane te uključiti u svakodnevne aktivnosti tjelovježbu ili druge relaksacijske metode.

Prema povijesnim izvorima migrena je poznata još od starih vremena, prvi opisi migrene su pronađeni u poemi iz Mezopotamije otprilike četiri tisuće godina prije Krista, u kojoj "zli duh" uzrokuje bol u glavi koja je "poput vjetra u pustinji i blještava poput jakog svjetla". Takva bol se liječila operativnim putem bušenjem otvora u kostima lubanje, jer se smatralo da se na taj način oslobađaju zli duhovi. Otkrićem derivata ergota i triptana započela je suvremena era u liječenju migrene.

Pravilna dijagnoza kao terapijski preduvjet

Osnovni preduvjet pravilnog liječenja je postavljanje dijagnoze migrene prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolje, a na osnovu koje je potrebno prepoznati tip glavobolje, a zatim pratiti učestalost i duljinu trajanja bolova. Nakon pravilnog postavljanja dijagnoze planira se daljnja potrebna obrada te se određuje adekvatan terapijski pristup.

U svakom slučaju, najlošiji pristup liječenju jest "samoliječenje" kojem pribjegava veliki broj bolesnika, a podrazumijeva samoinicijativnu kupovinu bezreceptnih lijekova protiv bolova u ljekarni. Takvi pacijenti imaju sklonost nekontrolirano uzimati sve veće količine analgetika, što često može dovesti do pojave posebne vrste glavobolje koja se naziva GUPUL (glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem analgetika). Nažalost, takvih bolesnika je sve veći broj, jer je statistički 44% migrena ostaje nedijagnosticirano, a takvi pacijenti kroz cijeli život trpe bolove.

Strategija liječenja glavobolje se treba bazirati na personaliziranom pristupu i podrazumijeva učestalije kontrole uz praćenje dnevnika glavobolje s ciljem postizanja zadovoljavajuće kontrole boli. Kod pregleda je potrebno upoznati pacijente s potencijalnim "okidačima" migrene kao što su crna čokolada, alkoholna pića (posebice crno vino), glad, nikotin, aditivi u hrani, intenzivni mirisi, prevelika fizička aktivnost, kao i nedostatak sna.

Akutna terapija migrene

Izbor terapije za migrenu ovisi o učestalosti i jačini bolova, kao i stupnju onesposobljenosti u svakodnevnom životu. Kod umjerenih bolova, koji se javljaju rijetko, pacijentima se mogu ordinirati analgetici iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR).

Kod umjerenih i jačih bolova se uključuje specifična terapija triptanima koji su zapravo ciljani lijekovi za liječenje migrene. Ova skupina lijekova djeluje na receptore koji se nalaze u krvnim žilama mozga tako što izazivaju vazokonstrikciju (stiskanje krvnih žila), a ujedno djeluju i na sam mehanizam nastanka i prijenosa boli. Važno je napomenuti kako je bitno uzeti triptan na početku bolova, jer je u protivnom njegov učinak oslabljen. Ako pacijent nema dobar odgovor na jednu vrstu triptana, može se pokušati s drugom vrstom triptana jer postoje razlike u njihovom djelovanju. U slučaju da je migrena praćena povraćanjem, može se koristiti triptan u obiku spreja za nos.

Triptani se u Republici Hrvatskoju mogu dobiti isključivo na recept, i to na preporuku specijaliste neurologa. S druge strane, ne smiju ih koristiti bolesnici koji imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu ili cerebrovaskularnu bolest, nekontrolirane i neliječeni visoki krvni tlak, zatim osobe mlađe od 18. godina, trudnice i dojilje. Ako se u napadajima migrene javlja povraćanje u terapiju je potrebno uključiti antiemetike (lijekove koji suzbijaju povraćanje) koji se mogu aplicirati peroralno i rektalno.

Ako se pak radi o intenzivnim, učestalim glavoboljama (više od 2-3 puta mjesečno) koje narušavaju kvalitetu života, ili ako pacijenti pate od učestalih i neugodnih aura, tada je potrebno osim akutne terapije uključiti i profilaktičku terapiju. Na raspolaganju su dvije vrste profilaktičke terapije: specifična i nespecifična terapija.

Nespecifična profilaktička terapija migrene

U nespecifičnu profilaktičnu terapiju migrene ubrajaju se:

• beta-blokatori koji su vrlo često učinkoviti već u malim dozama; ipak, ne smiju ih koristiti pacijenti koji imaju atrioventrikularni blok, astmu, usporen srčani ritam i ortostatku hipotenziju.

• blokatori kalcijevih kanala kanala.

• antiepileptici: Nerijetko se kod primjene većih doza javljaju nuspojave (umor, nesanica, probavne smetnje, dekoncentracija, promjene tjelesne težine), a uz terapiju se preporučuje kontrola laboratorijskih nalaza.

• antidepresivi: lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina te lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu noradrenalina i serotonina.

U početku liječenja ovom vrstom profilakse pacijenti su vrlo motivirani u redovitom uzimanju lijekova, ali u periodu kroz narednih šest mjeseci do godinu dana tek 14% pacijenata i dalje redovito uzima terapiju. Razlog odustajanju su neučinkovitost ili nuspojave koje se javljaju do viših doza te nerijetko i gubitak discipline u redovitom uzimanju lijekova.

Profilaktička terapija se započinje jednim lijekom u najmanjoj učinkovitoj dozi koju liječnik postupno podiže dok se ne postigne željeni rezultat. Učinkovitost liječnik procjenjuje temeljem dnevnika glavobolje, a koji pacijenti redovito vode.

Specifična profilaktička terapija migrene

Specifična profilaktička terapija započinje novu eru u liječenju i prevenciji migrene, a temelji se na liječenju monoklonskim protutijelima koja djeluju na supstance koje su bazične u procesu nastanka migrenske boli. Prednost navedene terapije jest u visokoj učinkovitosti, bržem djelovanju, kao i manjem broju nuspojava. Lijek se aplicira jedanput mjesečno (postoji mogućnost i tromjesečnog doziranja), potkožno, a sama aplikacija se je vrlo jednostavna za kućnu primjenu. Lijek se nabavlja u ljekarni na preporuku specijaliste.

U praksi se osim terapije lijekovima primjenjuju i razne nefarmakološke metode kao što su akupunkura, primjena botulinum toksina i bihevioralna terapija (biofeedback, tehnike relaksacije te kognitivno bihevioralna terapija).

Akupunktura je dosta dugo bila razmatrana kao metoda liječenja migrene. Najnovija istraživanja su potvrdila učinkovitost ove tradicionalne kineske metode u liječenju glavobolja, i to dominantno migrene, a u smislu smanjivanja jačine i učestalosti bolova. Liječenje botulinum toksinom se primjenjuje kao profilaktička metoda kod pacijenata koji pate od kroničnih migrena (više od 15 dana migrene mjesečno) i dostupna je u bolničkim ustanovama.

Zaključak

Liječenje migrene zahtijeva individualizirani pristup svakom pacijentu, gdje je cilj kroz praćenje dnevnika glavobolje (u koji se upisuju intenzitet, učestalost i vrsta boli) odabrati najprimjereniju vrstu akutne i profilaktičke terapije. Promjenom životnih i prehrambenih navika, kao i prepoznavanjem i izbjegavanjem provokativnih faktora uz disciplinirano uzimanje preporučene terapije može se adekvatnije kontrolirati bol, smanjiti učestalost i intenzitet glavobolja i postići značajno poboljšanje kvalitete života.