Incidencija se melanoma povećava u cijelom svijetu. U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina bilježi godišnji porast incidencije melanoma za oko 8% godišnje. Razlozi za značajno povećanje incidencije melanoma su višestruki. Najbitniji čimbenik je prekomjerno izlaganje kože djelovanju sunčeva svjetla. Utjecaj sunčeva svjetla tijekom života se kumulira pa i one opekline zbog prekomjernog izlaganja suncu koje su nastale tijekom djetinjstva, utječu na stanje kože u kasnijem životu.
U oko 50% bolesnika maligni melanom razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, dok se u oko 30% bolesnika maligni melanom razvija iz postojećih madeža.
Maligni melanom obično je tamnosmeđe do plavocrne boje. Dio tumora može biti bez pigmenta. Potrebno je naglasiti da ne postoji tipični maligni melanom. Veličina, oblik, dubina prodora tumorskog tkiva, boja kao i sekundarne promjene kao što su vlaženje, stvaranje krusta, erozije i ulceracije, uzrokuju naglašenu morfološku raznolikost.
No, s obzirom na kliničke značajke, kao i histološku sliku razlikuje se nekoliko kliničkih tipova malignog melanoma. To su lentigo-maligni melanom, površinsko-šireći melanom (superficial spreading melanoma - SSM), nodularni melanom i melanoma malignum acrolentiginosum. Površinsko-šireći melanom (SSM) najčešći je tip malignog melanoma (oko 70%). Povećana učestalost malignog melanoma vezana je ponajprije za povećanu učestalost ovog tipa melanoma. Čak 20% do 50% SSM se razvija povezano s melanocitnim, osobito displastičnim nevusima.
Prognoza malignog melanoma ovisi općenito o kliničkom stadiju bolesti, dubini invazije i lokalizaciji malignog melanoma. Prognostički je vrlo važna histološka klasifikacija malignog melanoma prema dubini prodora tumorskih stanica (Clarkova klasifikacija) i prema debljini tumora (Breslow). Prognoza malignog melanoma ovisi općenito o kliničkom stadiju bolesti, dubini invazije i lokalizaciji malignog melanoma.
Ne postoji jedinstveno stajalište o optimalnim postupcima u liječenju malignog melanoma, ali je općenito prihvaćeno da se maligni melanom mora kirurški ukloniti. Nakon operativnog odstranjenja melanoma, daljnje liječenje ovisi o stupnju proširenosti bolesti. U bolesnika liječenih zbog melanoma osobito su važni kontrolni pregledi koje je za razliku od drugih tumora potrebno provoditi i nakon petogodišnjeg razdoblja.
Prevencija malignog melanoma vrlo je važna budući da su rana dijagnoza i rani početak liječenja presudni za bolesnika. Sve pigmentne promjene treba pažljivo pratiti. Savjetuje se profilaktički kirurški ukloniti i histološki pregledati displastične nevuse, plave nevuse, pigmentne nevuse na dlanovima i stopalima, te pigmentne promjena koje pokazuju znakove aktivnosti u smislu povećanja, krvarenja i svrbeža. Na temelju ABCDE-pravila treba profilaktički kirurški odstraniti pigmentne promjene koje pokazuju asimetriju, imaju nepravilne rubove, nejednoliku pigmentaciju, povećavaju se i uzdignuti su iznad razine okolne kože. Valja istaknuti da se oko 75% bolesnika s malignim melanomom prvo javlja dermatologu. Uloga dermatologa je u prevenciji i ranoj dijagnostici malignog melanoma, te nazočnost u timu koji prati bolesnika i odlučuje o daljnjem liječenju.