U vitamine B skupine spadaju svi poznati esencijalni vitamin topljivi u vodi osim vitamina C. To su:
Ovoj skupini se, iako nisu esencijalni, ponekad pridružuju i kolin, inozitol i para-aminobenzojeva kiselina (PABA).
Svaki član vitaminske obitelji B ima jedinstvenu strukturu i funkciju. Vitamini B1, B2, B3 i biotin sudjeluju u raznim aspektima proizvodnje energije; vitamin B6 je esencijalan za metabolizam aminokiselina; vitamini B12 i folna kiselina olakšavaju korake potrebne za dijeljenje stanica. Svaki od ovih vitamina ima još mnoge dodatne funkcije, no s obzirom da im se zadaće u velikoj mjeri isprepliću i često trebaju jedni druge kako bi polučili najbolje djelovanje, najbolje ih je uzimati u obliku uravnotežene cjeline.
Budući da ih naš organizam ne može sintetizirati, unos vitamina B skupine potrebno je osigurati putem prehrane, i to svakodnevno. Širok spektar djelovanja ove skupine vitamina indikacija je za uporabu kod različitih stanja. Izdvajamo najčešće tegobe kod kojih vitamini B-skupine igraju važnu ulogu u prevenciji i terapiji.
Četiri vitamina iz B-skupine - tiamin (B1), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5) te riboflavin (B2) - izravno sudjeluju u procesu stvaranja energije. Stoga je na svaku potrebu organizma za dodatnom energijom potrebno odgovoriti, između ostalog, i adekvatnim unosom vitamina B-skupine.
Vitamini B skupine nerijetko se nazivaju "antistresni vitamini". Posljedica je to činjenice da nedostatak nekog od vitamina iz B-skupine rezultira uobičajenim simptomima stresa: letargijom, anksioznošću ili depresijom. Pantotenska kiselina, vitamin B5, možda bi se mogla nazvati najvažnijim antistresnim vitaminom iz B-skupine. Zajedno s vitaminom C igra važnu ulogu u osiguravanju pravine funkcije nadbubrežne žlijezde. Niacin, vitamin B3, također može utjecati na neke biokemijske reakcije, posljedice stresa. Vitamini B-skupine mogu imati opuštajuće djelovanje na neke osobe, te ih onda oni koriste u večernjim satima kako bi se smirili i lakše spavali.
Kada razmišljamo o rizičnim čimbenicima za nastanak bolesti srca, uglavnom mislimo na prekomjernu tjelesnu masu, genetske čimbenike, te prehranu bogatu zasićenim masnoćama i nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Čini se da se ipak ne možemo ograničiti na navedene čimbenike. Naime, povišena razina aminokiseline homocisteina, značajan je čimbenik nastanka bolesti srca i krvožilja. Smatra se da ovaj poremećaj nastaje zbog deficita folne kiseline, vitamina B12 i vitamina B6. Također, neke studije su pokazale da vitamin B3 u formi niacina može djelovati na povećanje razine "dobrog" kolesterola, HDL. Logično je stoga, da je unos adekvatnih količina vitamina B-skupine preduvjet za održavanje dobrog zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Postoje brojni dokazi koji podupiru tezu da je adekvatan status vitamina B vrlo važan za razvoj i očuvanje mentalne funkcije čovjeka. Studije su pokazale da vitamini B6, B12 i folna kiselina mogu smanjiti opasnost od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti. Isti ti vitamini igraju važnu ulogu u sintezi neurotransmitera važnih za kognitivne i ostale funkcije mozga. Nažalost, nedostatak ovih vitamina, koji je moguće nadoknaditi njihovim adekvatnim unosom, uočen je upravo kod osoba koje su najugroženija skupina za gubitak pamćenja, a to su osobe treće dobi.
Budući da sudjeluju u razgradnji ugljikohidrata, masti i proteina, vitamini B skupine neophodni su za pravilan rad probavnog sustava. Adekvatan unos posebno trebaju osigurati starije osobe kao i ostale osobe kojima je funkcija probavnog sustava iz bilo kojega razloga oslabljena.
Osobe koje konzumiraju velike količine alkohola, žene koje uzimaju oralne kontraceptive, starije osobe i djeca na terapiji antibioticima spadaju u skupinu izloženu povećanom riziku od deficita vitamine B-skupine te bi stoga trebali posebno paziti na adekvatan unos.