Alergije na pelud kod djece

Alergije kod djece

Danas smo sve češće svjedoci izloženosti zagađenom okolišu, hrani punoj konzervansa, aditiva i pesticida, a i sama priroda ponekad zna biti naš "neprijatelj" - napose u doba cvata pojedinih biljaka. Smatra se da 5-10% populacije ima neki oblik alergijske bolesti, a sve je više alergičara među djecom i mladima.

Alergijska predispozicija je nasljedna. Obično netko od roditelja djeteta s atopijom ima neki oblik alergijske bolesti. Kada želimo spriječiti pojavu alergije prvenstveno je potrebno obratiti pažnju na prehranu kako bi spriječili alergije uzrokovane nutritivnim alergenima, paziti na lijekove koje uzimamo te kontrolirati okoliš (u kući i na otvorenom) kako bi isključili djelovanje inhalacijskih alergena.

Dob djeteta kod kojeg se manifestira alergija vrlo je važna jer se u određenoj dobi manifestiraju određeni oblici alergijske bolesti. Tako se u dojenačkoj dobi najčešće javlja atopijski dermatitis i alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. U mlađoj dječjoj dobi (dakle do tri godine života) sve češće se javlja astma, a u starijoj dobi alergije na pelud (čime su obuhvaćeni alergijski rinitisi i konjunktivitisi).

Što su peludne alergije

Kao što samo ime govori, peludne alergije su alergije koje nastaju zbog cvjetanja bilja. S obzirom da se pelud inhalira, spadaju u red tzv. inhalacijskih alergija. Peludne alergije javljaju se u kasnijoj dječjoj dobi manifestacijama kao što su curenje nosa, kihanje, ponekad i kašalj, a često se javljaju teško disanje i konjunktivitis. Premda se ne radi o teškoj bolesti, ovaj problem može biti vrlo neugodan jer ometa svakodnevni život i rad alergičara. Osim toga, zbog neprestanog svrbeža i peckanja te konjunktivitisa moguća je i pojava određenih komplikacija.

Simptomi peludnih alergija

Kihanje je simptom koji prati peludne i druge alergije. Obično se javlja kada je osoba ili dijete u direktnom kontaktu s izvorom alergena koji, primjerice, nanese vjetar ili struja zraka. Tada započinje kihanje i to u salvama, sve dok se alergen ne iskiše. Kašljanje je također prateća pojava, kada organizam dođe u kontakt s inhalacijskim alergenom. Kašalj obično bude suh i podražajan kao da nešto smeta u grlu, pecka i iritira, premda on može biti i produktivan kada je sekrecija iz nosa takva da se sluz slijeva i u donje dišne putove.

Suzenje i svrbež očiju se također mogu javiti uz curenje nosa i kihanje. To je simptom koji je izrazito neugodan, a oči mogu toliko svrbiti da su zakrvavljene i peku. Često se pojavljuje i otok konjunktive i kapaka. Nadalje, ako se oči trljaju, može doći do superinfekcije, što čini liječenje kompleksnijim i dugotrajnijim.

Osobe i djeca koja i inače imaju respiratornih poteškoća (primjerice, astmu) u kontaktu s alergenom na koji su alergični može se razviti asmatski napadaj koji prati otežano i zvučno disanje (piskanje) koje se čuje kod izdaha. Ako pak je pak dijete sklono laringitisima može doći do razvoja laringospazma s kašljem poput "laveža psa" te inspiratornog stridora - zvučnog disanja koje se čuje prilikom udaha.

Kako prepoznati peludne alergije?

Peludne prognoze i kalendari

Od proljeća do jeseni cvjetaju različite biljke te njihova pelud biva raspršivana po zraku, što kod alergnih osoba izazvati vrlo neugodne simptome. Prema peludnim prognozama i kalendarima može se pratiti cvjetanje pojedinih biljaka prema mjesecima u godini te ih se može izbjegavati ako je to moguće, ili započeti na vrijeme uzimati lijekove ako se alergeni ne mogu izbjeći. Peludne prognoze se izrađuju i objavljuju za one gradove  u Hrvatskoj u kojima se vrše mjerenja koncentracije peludi u zraku.

U kontinentalnoj Hrvatskoj visoka koncentracija peludi je sredinom travnja za brezu, početkom svibnja i krajem lipnja za trave, te krajem kolovoza i početkom rujna za ambroziju. U mediteranskom dijelu najveća koncentracija peludi je pak krajem veljače i kroz cijeli ožujak te početkom studenog za čemprese, od početka travnja do početka svibnja za koprive, a krajem svibnja za hrast i masline.

Prevencija peludnih alergija

Ako dijete ili odrasli zna na koje cvjetanje biljka je alergično, tada se svakako savjetuje da ne boravi u okolišu gdje se nalaze te biljke u doba cvata. Ako su vrtovi oko kuće zasađeni s biljem na koje je dijete alergično, trebalo bi promijeniti biljke. Ako se pak radi o parkovima, valja izbjegavati parkove u kojima rastu biljke na koje je dijete osjetljivo, te za to vrijeme birati one parkove ili sredinu gdje tih biljaka nema.

Prije samog cvjetanja moguće je pokušati s uzimanjem lijekova protiv alergije. Ovi lijekovi se daju svakodnevno i kroz dulje vrijeme, npr. periode cvjetanja određenih biljaka na koje je dijete alergično, a služe i za ublažavanje simptoma ako se alergijske reakcije pojave.

Liječenje

Liječenje alergija je dugotrajno jer se radi o kroničnoj bolesti. Nema savršenog lijeka koji bi izliječio alergiju ali se koriste lijekovi koji alergijsku upalu i simptome drže pod kontrolom. Alergijska dispozicija se može mijenjati s dobi djeteta, stoga se i terapija treba prilagoditi novim oblicima alergija.

Postoji i mogućnost liječenja hiposenzibilizacijom koja se preporuča u slučajevima kada postoji alergija samo na jedan ili na manji broj alergena. Najčešće se primjenjuje kod alergija na ubode pčela ili osa. Hiposenzibilizacija je postupak kojim se organizam izlaže malim dozama alergena kako bi se desenzibilizirao, tako da u kontaktu s tim alergenom ne dođe do razvoja teške reakcije. 

Prognoza

Osim adekvatne prevencije, danas je mnoge alergijske bolesti potrebno i liječiti prema preporukama pedijatra, alergologa, dermatologa i pulmologa. Svakako treba naglasiti kako se u današnje vrijeme mnoge alergijske bolesti uspješno liječe. Rastom i razvojem djeteta mnoge alergije često postaju blaže, a neke se čak i izliječe, premda atopijska konstitucija ostaje te se i u daljnjem životu takvo dijete ili odrasla osoba moraju kloniti izlaganja određenim alergenima.