Tema dojenja uvijek je aktualna. Iako je sve više majki svjesno da je majčino mlijeko najbolja hrana za njihovu dojenčad, još uvijek u praksi postoje mnoga pitanja koje ih muče. Informacije o dojenju sve su dostupnije, a reklamiranje preparata adaptiranih mlijeka je prema Konvenciji SZO-a i kod nas zabranjeno.
Već niz godina u suradnji s UNICEF-om i Savezom društava naša djeca ocjenjuju se "Rodilišta – prijatelji djece". Osnovna ideja je približiti i humanizirati novorođenačke odjele, uvesti mogućnost boravka majke i djeteta u istoj bolničkoj sobi ("rooming-in") i promovirati dojenje. Rodilišta se ocjenjuju te od nadležnog ministarstva dobivaju naziv "Rodilište – prijatelj dojenja".
Na nekim novorođenačkim odjelima postoje i savjetovališta za dojenje u koje se majke mogu javiti ako imaju poteškoća s dojenjem. Prije nekoliko godina osnovana su i "Savjetovališta – prijatelji dojenja". Smisao savjetovališta je da se malo više brige posveti razgovorima, problemima i savjetovanju o dojenju. Nema ih mnogo, ali broj im raste.
Da bi savjetovalište moglo funkcionirati, potrebno je obaviti potrebnu edukaciju (pedijatar i medicinska sestra) te pokušati organizirati prostor u kojem majka može na miru dojiti svoje dijete.
Osim u savjetovalištima, mnogo se pažnje dojenju posvećuje i na trudničkim tečajevima. Grupe za potporu dojenja redovito održavaju sastanke na kojima su ponekad prisutni i pedijatri te se tema dojenja raspravlja na različitim razinama. Potrebni savjeti o dojenju mogu se dobiti i u pedijatrijskim ordinacijama od pedijatra i medicinske sestre te patronažne sestre. Mnoge udruge također su vrlo aktivne u promociji dojenja.
Majke mogu dobiti potporu na mnogim mjestima te im se obratiti ako ih nešto muči, no još uvijek postoje pitanja na koje se treba odgovoriti. Slijedi nekoliko specifičnih pitanja koja muče majke.
Neke majke su nestrpljive pa, suprotno preporukama, uvode adaptirano mlijeko uz dojenje. Osim toga, sklone su promjenama marke adaptiranog mlijeka što je također pogrešno.
PRIMJER 1:
Svoju jednoipolmjesečnu kćer dojim od početka, ali imamo i dohranu od njezinog 3. tjedna, no svega 40 ml dnevno. Sad nam treba oko 200 ml dnevno dohrane, ostalo je dojim. Inače je rođena sa 2900 g., sad već ima 3700 g. Smijem li joj promijeniti marku mlijeka? Inače dobro prihvaća hranu, ima jednu stolicu na dan. Ponekad se pojavi mali osip po vratu i po obrazima, kao sitni bijelo-crveni prištići.
Odgovor:
Ako želite najbolje za svoje dijete, nastojte ga samo dojiti i to što duže. Sva adaptirana mlijeka samo su zamjena za majčino. Ako dijete dobro napreduje, što više i češće je stavljajte na prsa te s vremenom nadohrana neće ni biti potrebna. Osip u ovoj dobi predstavlja fiziološku pojavu, "čišćenje", pa će vjerojatno biti dovoljno samo provoditi njegu da se povuče.
U sljedećem primjeru dijete izvrsno napreduje uz tri podoja i 2 obroka kašice. Također je važno umiriti majku, dijete češće vagati, detaljnije razgovarati o vrsti nadohrane tj. kašicama koje nisu prekalorične. Dijete će u drugoj polovici sigurno manje dobivati na težini jer će se više kretati pa nikakvi restriktivni režimi prehrane neće biti potrebni.
PRIMJER 2
Imam curicu od 7,5 mjeseci. Duga je 71,5 cm i teška 11,90 kg. Rođena je s 55 cm i 4,40 kg. Još uvijek je dojim tri puta dnevno i dajem joj dva nemliječna obroka (voćna kašica i povrće te dvaput tjedno meso). Razmak između obroka iznosi 4 sata. Pije samo vodu i blagi čaj od šipka. Bez obzira na višak kilograma, ona je vrlo živahno dijete. Što da radim?
Odgovor:
Dijete je rođeno sa 4,5 kg što je prilična težina. Uz takav start i dojenje ona slijedi svoju krivulju rasta. Dobro bi bilo znati koliko ste teški i visoki vi i suprug. Ja se ne bih zabrinjavala, pratila bih krivulju rasta vašeg djeteta. Raspored obroka, dojenje i dva obroka nadohrane sasvim su u redu. Možda bi trebalo smanjiti unos ugljikohidrata u kašicama. Dijete ne možete staviti na dijetu. Ako dijete u kratkom razdoblju previše dobije na težini, a ne jede ništa drugačije od uobičajenog, tada treba konzultirati specijalista.
Postoje i problemi kada majka mora na posao, a ne bi htjela prestati dojiti. Podsjećam da je u Pravilniku o radnim odnosima omogućeno svakoj majci koja doji ostvariti i pravo na stanku za dojenje.
PRIMJER 3:
Imamo kći starosti 5 mjeseci. Supruga je morala na posao kada je dijete imalo nešto više od 3 mjeseca. Kupili smo pumpicu za izdajanje i dijete je tijekom dana pilo mlijeko iz bočice, a kada bi supruga bila doma dojila bi je. Sada, nažalost, supruga ima manje mlijeka. Kupili smo nekoliko vrsta adaptiranog mlijeka, ali dijete neće prihvatiti nijedno. Na koji način da je "natjeramo" da jede adaptirano mlijeko? Ako prihvati adaptirano mlijeko, hoćemo li onda samo njega davati djetetu, ili da supruga doji dok god ima svog mlijeka?
Odgovor:
Nema načina da prisilite dijete da jede nešto što neće, samo postoji mogućnost da će povraćati i odbijati i ono što inače jede. Možete je pokušati zavarati te napraviti neki obrok u koji ćete staviti malo adaptiranog mlijeka, ali ako majka još ima mlijeka pokušajte uvesti nadohranu u dva do tri obroka: voćne, žitne kašice, povrće pa nakon nekog vremena i meso, a ostatak neka majka doji. Bolje je dati nadohranu nego adaptirano mlijeko, osobito ako majka još doji.
Pitanja o nadohrani nakon isključivog dojenja posebno brinu majke. Nije lako dati točnu formulu za svako dijete. Majka mora pronaći vrstu hrane i raspored obroka koje djetetu odgovaraju. Jako je važno da se uvođenje nadohrane radi postupno i da treba imati puno strpljenja. Idealno vrijeme za prelazak s isključivog dojenja na dojenje i nadohranu je sa 6 mjeseci, ali ako će to biti nešto ranije ili kasnije, majka neće pogriješiti.
PRIMJER 4:
Imam dijete od 6 i pol mjeseci. Isključivo je dojen do 5 mjeseci starosti, kada započinjemo s voćnim kašicama kao međuobrok i, naravno, obavezno dojenje nakon obroka. Lijepo napreduje, a pedijatrica savjetuje da sada krenemo s ručkom (povrće i nešto kasnije meso), no isto tako i s žitnom kašicom navečer. Broj dojenja bi trebao biti svega tri puta dnevno. Je li prerano da uvodim i treći obrok, i je li u redu ako ga podojim nakon svakog obroka?
Odgovor:
Broj obroka ćete prilagoditi svom djetetu. Probajte voćnu kašicu dati u tolikoj količini da predstavlja kompletni obrok te poslije toga više neće trebati prsa, te tako učinite i s obrokom povrća i juhe koji može predstavljati ručak. Dojite i dalje ujutro i navečer, a po potrebi i kada dijete traži.
Najčešće je pitanje ima li majka dovoljno mlijeka i je li to mlijeko dobro. Naravno da je tu pedijatar, koji će izmjeriti i izvagati dijete, savjetovati majku i pomoći joj da prođe tu fazu nesigurnosti.
PRIMJER 5:
Imam dvomjesečno dijete. Stalno je nervozan dok ga dojim. Probala sam se izdojiti i iz desne dojke izdojim 60 ml, a iz lijeve skoro pa ništa. Sad djetetu dajem poslije svakog dojenja dohranu. Trebam li nastaviti dojiti, iako mislim da mlijeka nestaje?
Odgovor:
Što više dojite više će se mlijeka stvarati. Ja bih vam preporučila da nastavite dojiti uz nadohranu kao što i radite. Probajte sve više i više dojiti a manje nadohranjivati ako je moguće.
Pitanja ima mnogo. Možda će se nekima činiti nevažnim, ali svaka majka koja izrazi zabrinutost i nesigurnost može prestati dojiti. Sigurno da treba imati puno razumijevanja i strpljenja da se na sve odgovori da se majke ohrabre i nastave dojiti što duže, da ne sumnjaju u kvalitetu svog mlijeka i da uživaju u rastu i razvoju svojeg djeteta.