Kožni test u dijagnostici alergijskih bolesti

Uvod

Kožni alergološki testovi mogu se izvoditi već u dojenačkoj dobi, a provode ih pedijatri ili internisti, subspecijalisti alergolozi-imunolozi ili pulmolozi te dermatolozi u suradnji s drugim liječnicima specijalistima i subspecijalistima.

Preduvjet ispravnog liječenja alergijskih bolesti odnosno astme je precizna dijagnostika tj. utvrđivanje radi li se o alergijskoj ili nealergijskoj astmi. Prilikom pregleda liječnik ciljanim pitanjima postavlja ili otklanja sumnju na alergijsku prirodu astme. Bitni su i podaci o radnom okolišu te kao i podaci o pojavi alergijskih bolesti kod drugih članova obitelji bolesnika.

Kožni testovi

Unatoč razvoju modernih dijagnostičkih metoda u alergologiji, kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao specifična i senzibilna, brza, reproducibilna i jeftina screening-metoda u dijagnostici alergijskih bolesti. Najmanje tri dana prije kožnog testa ispitanik ne smije koristiti antialergijske lijekove (antihistaminike) ili neke druge lijekove koji mogu utjecati na rezultate testa (triciklički antidepresivi). Liječnik mora imati podatke o trudnoći, alergijama, kao i o jačim alergijskim reakcijama (otok usnica ili jezika, otežano disanje, anafilaktički šok) ili o kroničnim bolestima (poremećaji rada srca, bolesti štitnjače). Testiranje se ne može provoditi na promijenjenoj koži (npr. alergijska reakcija ili upala kože na mjestu testiranja).

Preporuka je da se u svakodnevnoj praksi za alergološko testiranje koristi kožni test ubodom tj. prick-test. Prick-test je specifičniji od intradermalnog, a jednokratna lanceta kojom se izvodi povećava reproducibilnost. Ovaj test je sigurniji za bolesnika zbog malog rizika od teških nuspojava kao i zbog nemogućnosti prijenosa zaraznih bolesti.

Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa. Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se oteklina (urtika) i crvenilo kao pokazatelji kemijskih tvari koje se oslobađaju tijekom alergijske reakcije.

Važan dio svakog kožnog testa je testiranje pozitivnom kontrolnom otopinom, najčešće histaminom, kojim se utvrđuje normoreaktivnost kože. Pozitivna reakcija na mjestu uboda histaminom ne znači alergiju na histamin već normalnu reakciju kože. Negativnom kontrolnom otopinom provjerava se nespecifična histaminoliberacija nastala npr. zbog fizikalne traume kože ili dermatografizma. Pokazatelj ispravne tehnike testiranja je ako ubodno mjesto ne krvari.

U kožnom testu ubodom značajno pozitivnom reakcijom smatra se srednji promjer urtike jednak ili veći od 3 mm, a crvenilo veličine 10 mm u promjeru. Mjeri se najveći promjer urtike te promjer pod kutom od 90 stupnjeva te izračunava srednja vrijednost. Histaminska urtika očitava se nakon 8 do 15 minuta, a alergenska urtika nakon 15 minuta. U interpretaciji rezultata kožnog testa pozitivna reakcija ne znači dijagnozu bolesti, kao što negativan kožni test ne isključuje kliničke simptome koje bolesnik navodi. Kožni test treba ponavljati ako dođe do promjene simptoma ili do izlaganja novim alergenima, kao i pri procjeni učinkovitosti specifične imunoterapije.

Najčešći alergeni

Najčešći skupni alergeni na koje se vrše kožna testiranja su:

• Kućna prašina + Dermatophagoides pteronyssiumus (Grinja kućne prašine)
• Dlaka - Krzno životinja (dlaka psa, dlaka mačke, krzno kunića, runo ovce, dlaka krave, dlaka svinje, dlaka konja)
• Perje (perje kokoši, perje guske, perje patke, perje purana)
• Biljna vlakna (pamuk, lan, konoplja, morska trava, kukuruzovina, slama)
• Pelud trava (Alopecurus pratensis - livadni repak, Agrotis alba - rosulja, Anthoxanthum odoratum - mirisavka, Cynodon dactylon - zubaca, Dactylis glomerata - oštrika, Festuca elatior - livadna vlasulja, Lolium perenne - ljulj, Phleum pratense - livadna mačica, Poa pratensis - livadna vlasnjača, Secale cereale - raž, Triticum sativum - pšenica, Zae mays - kukuruz)
• Pelud korova (Ambrosia elatior - limundžik, Artemisia vulgaris - divlji pelin, Solidago canadensis - zlatnica, Rumex acetosella - kiselica, Plantago lanceolata - trputac, Parietaria Judaica - crkvina, Taraxacum officinale - maslačak, Urtica Dionica - kopriva)
• Pelud stabala (Corylus avellana - lijeska, Betula verrucosa - bijela breza, Sambucus nigra - bazga, Tilia cordata - lipa, Pinus nigra - crni bor, Robinia pseudoacacia - bagrem, Salix alba - bijela vrba, Populus alba - topola, Platanus acerifolia - platana, Alnus incana - joha siva, Qurcus robur - hrast lužnjak, Aesculus hippocastanum - divlji kesten)
• Pelud stabala mediteranskog područja (Olea europea - maslina, Quercus ilex - česmina, Pinus nigra dalmatica - dalmatinski crni bor, Pinus halapensis - alepski bor, Cupressus sempervirens - čempres, Carpinus orientalis - bjelograbić)
• Gljivice (Alternaria alternata, Aspergillus fumigatus, Aspergillus niger)
• Insekti (pčela, osa, stršljen)

Rjeđe se koriste kožna alergološka testiranja na nutritivne alergene tj. hranu - ti se alergeni određuju laboratorijskim testiranjem. Točna dijagnoza preosjetljivosti na neki alergen bazira se na podudarnosti kliničkih simptoma i nalaza kožnog testa, a točna dijagnoza preduvjet je dobrog liječenja.