Entero-hemoragična Escherichia coli

Najpoznatija bakterija na svijetu

Escherichia coli je gram-negativna bakterija koja je glavna komponenta normalne crijevne flore te se nalazi posvuda u ljudskom okolišu. Otkrio ju je njemački pedijatar i bakteriolog Theodor Escherich 1885. godine, a većina sojeva ove bakterije ima korisnu ulogu po ljudski organizam, što se ponajviše očituje produkcijom vitamina K₂ te sprječavanjem umnažanja nepoželjnih bakterija u intestinalnom traktu. Za razliku od toga, patogeni oblici E. coli odgovorni su za široki spektar ljudskih bolesti, pa je tako do danas zadržala status bakterijske vrste koju u laboratorijima najčešće izoliramo kao uzročnika infekcije gotovo svih tkiva i organskih sustava.

Postoji nekoliko različitih oblika patogene E. coli. Većina žena (a i velik broj muškaraca) se tijekom života susretne s uropatogenom E. coli (UPEC) koja je odgovorna za čak 90 posto urinarnih infekcija. Ona kolonizira epitelne stanice mokraćnog sustava pomoću izdanaka (fimbrija) te može dovesti i do upale bubrega. Ipak, takve infekcije uz antibiotsku terapiju uglavnom prolaze bez komplikacija, a veću pažnju izazivaju patogeni oblici E. coli koje dovode do pojave sindroma gastroenteritisa. To su enterotoksigena E. coli (ETEC), enteropatogena E. coli (EPEC), enteroinvazivna E. coli (EIEC), enteroagregativna E. coli (EAEC) te enterohemoragična E. coli (EHEC). Dok većina ovih sojeva izaziva proljev koji ne zahtjeva posebnu terapiju, EHEC može dovesti do vrlo ozbiljne kliničke slike.

Enterohemoragična Escherichia coli i njeni toksini

Značaj enterohemoragične E. coli (EHEC) nije bio poznat do 1982. godine, kad je ovaj organizam povezan s dva stanja prethodno nepoznatog uzroka: hemolitičko-uremičkim sindromom i hemoragičnim kolitisom. Hemolitičko-uremički sindrom (HUS) karakteriziran je uništavanjem crvenih krvnih stanica (što dovodi do anemije), smanjenim brojem trombocita te akutnim zatajenjem bubrega. Radi se o najčešćem uzroku zatajenja bubrega kod djece, a najčešće mu prethodi povraćanje, bol u trbuhu i vodenasti proljev. Sam proljev nakon nekog vremena postaje tingiran krvlju ili potpuno krvav, što se tada naziva hemoragičnim kolitisom.

Do tako teških manifestacija bolesti dolazi zbog toga što EHEC otpušta jedan ili više toksina poznatih pod nazivom Shiga-like toksini. Tako su nazvani zbog toga što su funkcionalno identični toksinima bakterije Shigella dysenteriae (uzročnika bacilarne dizenterije), a djeluju tako da usmrćuju endotelne stanice malih krvnih žila putem sprječavanja sinteze bjelančevina. To oštećuje ovojnicu krvnih žila te se zbog toga kao prva manifestacija najčešće i javlja krvavi proljev, a do komplikacija dolazi kad bude zahvaćen i bubreg. Ipak, treba naglasiti kako se radi o rijetkom sindromu te se bolest najčešće manifestira običnim ili krvavim proljevom, a u određenom broju slučajeva zaražene osobe su bez ikakvih simptoma.

Kontaminacija kao izvor infekcije

Prvi serotip EHEC čija uloga je potvrđena u ljudskoj bolesti bio je O157:H7, nazvan tako prema specifičnoj ekspresiji somatskog i flagelarnog antigena. Do infekcije ovom bakterijom najčešće dolazi bilo unosom kontaminirane hrane ili vode, bilo kontaktom sa kontaminiranim površinama. Radi se o jako virulentnom serotipu kod kojeg je za razvoj infekcije dovoljno između 10 i 100 kolonija, što je neusporedivo s drugim patogenim oblicima E. coli gdje je potreban broj od barem milijun kolonija.

Glavni izvor infekcije jest nedovoljno pečeno meso, a bakterijom se mogu zaraziti i osobe koje su konzumirale salate, salame te nepasterizirano mlijeko ili nepasterizirani jabučni sok. Kako se E. coli O157:H7 prirodno pronalazi u crijevima goveda (ali i svinje i jelena, a jedan od potencijalnih vektora su i muhe), već i kontakt sa zaraženom životinjom ili njenim izmetom može biti jedan od izvora infekta. Prijenos je čest i preko jezera i bazena koji su neprikladno dezinficirani te unosom zagađene bunarske vode.

Dosad najveća epidemija uzrokovana ovim serotipom dogodila se 1993. godine u četiri američke savezne države: Washington, Idaho, Kalifornija i Nevada. Tada je laboratorijski potvrđeno 582 slučaja, što je dovelo do 171 hospitalizacije, 41 slučaja hemolitičko-uremičkog sindroma te 4 smrtonosna ishoda. Odgovorni su bili hamburgeri iz jednog lanca restorana brze hrane. Vrlo veliki broj inficiranih ljudi te još veći broj slučajeva hemolitičko-uremičkog sindroma potvrđen je i u aktualnoj epidemiji u više njemačkih saveznih pokrajina.

Naglasak na prevenciji

Budući da E. coli O157:H7 i druge EHEC razgrađuju antibiotike te zbog toga mogu dovesti do ispuštanja još veće količine Shiga-like toksina, od terapijskih mjera nam preostaje jedino nadoknada tekućine s ciljem sprječavanja dehidracije. Hemolitičko-uremički sindrom tretira se isključivo u jedinici intenzivne njege, budući da su potrebne učestale transfuzije krvi te nadomještanje bubrežne funkcije (dijaliza). Uz takav pristup stopa smrtnosti od ovog sindroma iznosi od 3 do 5 posto.

Stoga napore valja uložiti u prevenciju - pravilno i temeljito pečenje govedine i drugog mesa na barem 72 °C te pažljivo pranje svog pomoćnog pribora glavni su koraci u sprječavanju infekcije. Od izrazite su važnosti pasterizacija mlijeka i jabučnog octa te pranje voća i povrća. Prije pijenja vode nepoznatog podrijetla trebalo bi provesti sterilizaciju prokuhavanjem, ultrafiltracijom ili kemijskim putem pomoću ozona ili klora. Savjetuje se i oprez prilikom plivanja kako bi se izbjeglo potencijalno gutanje kontaminirane vode. Pravilno pranje ruku nakon nužde ili mijenjanja pelena (pogotovo ako djeca imaju proljev) smanjuje rizik prijenosa infekcije, a svatko s proljevom bi trebao izbjegavati plivanje u javnim bazenima te pripremanje hrane za druge osobe.

Već u samoj preradi mesa također može doći do kontaminacije; tijekom procesa klanja sadržaj crijeva i fekalni materijal može se pomiješati s mesom, omogućujući tako bakterijama pogodnu okolinu za razmnožavanje. Shodno tome nužne su javnozdravstvene mjere smanjivanja broja životinja zaraženih sojem E. coli O157:H7 te maksimalna redukcija kontaminacije tijekom procesa klanja i usitnjavanja mesa.

Zaključak

Opisani smrtni slučajevi u Njemačkoj izazvali su paniku te nas još jednom upozorili na važnost provođenja adekvatnih preventivnih mjera. Osnovni postupci pravilnog postupanja s hranom mogu spriječiti transfer većine patogenih mikroorganizama odgovornih za bolesti koje se prenose hranom i vodom, a između ostaloga i enterohemoragične oblike E. coli.