Liječenje povišenog kolesterola

Koji lijekovi snižavaju razinu kolesterola u krvi?

Postoji nekoliko skupina lijekova koji snižavaju razinu kolesterola u krvi. Ti se lijekovi razlikuju kako po mehanizmu djelovanja, tako i po podnošljivosti i djelotvornosti (npr. neki učinkovitije snižavaju kolesterol, neki trigliceride...). Stoga će Vam Vaš liječnik preporučiti za vas najprimjereniji lijek.
Važno je imati na umu da lijek ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje lijekova uvijek se pridržavajte dijetnih preporuka.

Treba li prekinuti liječenje kada se postignu željene vrijednosti kolesterola?

Odgovor je jasan: NE!
Možda neupućene može zbuniti što će se već nakon nekoliko tjedana ili mjeseci uporabe lijeka vrijednosti laboratorijskih nalaza sniziti do poželjnih. Međutim, treba znati da će prestankom uzimanja lijeka, razina kolesterola ubrzo opet narasti. Zato lijek valja uzimati stalno, bez prekida.

Je li samo liječenje zbog visoke razine kolesterola dovoljno da se smanji opasnost pojave bolesti srca i krvnih žila?

Povišena razina kolesterola je vrlo važan, ali ne i jedini čimbenik rizika. Potrebno je otkriti i ostale (uz pomoć svojeg liječnika obiteljske medicine) i, ako postoje, utjecati i na njih.

Ostali najvažniji čimbenici rizika su:

Povišen krvni tlak
Zamolite svojeg liječnika obiteljske medicine da Vam povremeno (npr. dvaput godišnje) izmjeri krvni tlak čak i ako mislite da je normalan. Vrijednosti iznad 140/90 mmHg smatraju se danas povišenima.

Debljina (pretilost)
Već gubitak 5 kg prekomjerne tjelesne težine povoljno utječe primjerice na: krvni tlak, razinu glukoze u krvi... Ne zaboravite da mršavljenje treba provoditi postupno, kontrolom prehrane, a ne drastičnim dijetama.

Šećerna bolest
Šećernu bolest već u početku valja vrlo ozbiljno shvatiti i pridržavati se savjeta o prehrani i liječenju.

Nedovoljno tjelesno kretanje
Nije nužno biti sportaš. Ako se ne bavite sportom, nemojte se odmah upisati u sportski klub ili se mučiti joggingom. Mnogima su dovoljne već i svakodnevne 30-minutne, ali brze šetnje. U poštu pođite pješice, a ne automobilom; popnite se uvijek stubama, a ne dizalom do stana... Važno je prilagoditi aktivnost mogućnostima da ne nastanu oštećenja zglobova i mišića, te da se pretjerivanjem ne izazovu srčane smetnje.

Pušenje
Štetnost pušenja je neupitna. Stoga obvezatno prestanite pušiti. Ako Vam to nikako ne uspijeva, barem smanjite broj cigareta dnevno. 

Važno je znati da se nepovoljan učinak čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila ne zbraja već množi. Primjerice, to znači da osoba koja puši cigarete ima tri puta veći rizik od nepušača, osoba s povišenom razinom kolesterola u krvi ima također tri puta veći rizik od one koja ima normalan kolesterol, a ako osoba ima istodobno oba čimbenika rizika, onda je njezin rizik sedam puta veći od nekoga tko ne puši i ima normalnu razinu kolesterola (dakle 3+3=7).

Još je važnije znati da se na čimbenike rizika dobrim dijelom može utjecati prvenstveno vlastitom voljom, tj. promjenom načina života. Loše navike u prehrani i kretanju nisu nastale preko noći pa se neće moći tako brzo niti promijeniti. 

Zadajte si male, realne ciljeve i pokušajte ih ostvariti jednog po jednog. Kada ste jednoga dostigli, krenite korak naprijed prema drugome. Male pobjede ne samo da smanjuju opasnost od bolesti, već poboljšavaju i raspoloženje i samouvjerenost.

Kako ću znati imam li već koronarnu bolest?

Tipični simptomi koronarne bolesti jesu bolovi u prsima koji se javljaju u naporu, a prestaju vrlo brzo čim se tjelesno naprezanje prekine. Bolovi traju nekoliko minuta, a većina bolesnika opisuje ih kao pritisak iza prsne kosti. Mogu se širiti u lijevu ruku ili obje ruke sve do laktova, pa i do šaka, te u čeljust. To se naziva angina pektoris. 

Međutim, mnogi bolesnici nemaju nikakvih tegoba, odnosno simptoma, iako već imaju znatna suženja koronarnih arterija. To se jednostavno može otkriti snimanjem EKG-a u testu opterećenja (ergometrija). Zato je dobro da muškarci stariji od 40 godina, a žene starije od 50 godina, jednom godišnje pođu na sistematski pregled koji će uključivati i taj test. 

Najteži oblici koronarne bolesti jesu infarkt srca i iznenadna smrt. Ponekad pak, osobito u starijih bolesnika, postupno nastaje srčano zatajivanje zbog suženja koronarnih arterija srca. Praćeno je oteklinama potkoljenica, zaduhom, osječajem nedostatka zraka pri ležanju. Naš je zajednički cilj spriječiti ili odložiti nastanak tih bolesti pravodobnim liječenjem stanja koje pridonosi njihovoj pojavi - liječenjem hiperkolesterolemije te uklanjanjem drugih čimbenika rizika.

Zašto liječenje ima smisla?

Ako je povišena razina kolesterola u krvi otkrivena prije pojave bolesti (koronarne bolesti, znatnog suženja arterija nogu, infarkta srca, moždanog udara), smisao liječenja je jasan: dovesti razinu kolesterola do normalne i spriječiti pojavu bolesti. Pritom, osobitu korist od liječenja imat će one osobe koje imaju izrazitije povišenu razinu kolesterola ili one koje uz povećani kolesterol imaju i druge čimbenike rizika za bolesti krvožilnog sustava (šećernu bolest, povišen krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, puše, nedovoljno se kreću itd.).

Često se postavlja pitanje: Ako su promjene na žilama uznapredovale i simptomi bolesti već postoje, što onda donosi liječenje? Liječenje i tada itekako ima smisla i to zbog toga da se:

• spriječi napredovanje te bolesti i pojava novih, možda još težih oblika bolesti;
• spriječe oštećenja i na drugim organima;
• postojeće aterosklerotske promjene smanje pa se time poveća protok krvi kroz sužene žile;
• izazovu strukturne promjene u plakovima koje će ih "stabilizirati", tj. smanjiti njihovu sklonost pucanju i stvaranju krvnih ugrušaka (koji su uzrok iznenadnom začepljenju žile).

Naime, dokazano je da se aterosklerotske nakupine mogu do određene mjere povući ako se razina kolesterola smanji. Primjena lijekova iz skupine statina, izaziva mnoge povoljne promjene u građi plaka, a koje imaju za posljedicu njegovo učvršćivanje (stabilizaciju).