Brošura "Živjeti s depresijom"
Urednik: prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac
Depresija je bolest koja se javlja u epizodama, a simptomi koji su potrebni da se postavi dijagnoza, moraju trajati barem dva tjedna. Najvažniji simptomi koji se pojavljuju u svim oblicima depresije su tužno raspoloženje, gubitak interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su ga inače donosile te smanjena životna energija i pojačano umaranje. Simptomi koji se također često javljaju su poremećen san, loš apetit, slabljenje koncentracije, gubitak samopouzdanja i smanjeno samopoštovanje, ideje krivnje, pesimističan pogled na budućnost te ideje o samoozljeđivanju ili samoubojstvu.
Treću skupinu simptoma čine tjelesni simptomi, a to su psihomotorna usporenost ili nemir, gubitak na težini i smanjenje libida.
S obzirom na prisutnost pojedinih simptoma depresiju se može klasificirati u četiri grupe - blaga, umjerena i teška depresivna epizoda te depresivna epizoda sa psihotičnim simptomima (sumanutost, halucinacije ili depresivni stupor).
Depresija u užem smislu
Ovaj oblik depresije karakterizira kombinacija prije navedenih simptoma (tužno raspoloženje, gubitak životne radosti....) koji onemogućavaju osobu u obavljanju svakodnenih aktivnosti, uzrokuju gubitak apetita i poremećen san. Epizode takve depresije se mogu pojaviti jednom, dva ili više puta tijekom života.
Distimija
Ovo je lakši oblik depresije kod kojeg je osoba sposobna obavljati svakodnevne aktivnosti, ali ne na način kako je to bilo prije pojave simptoma.
Bipolarni poremećaj
Ovo je poseban oblik bolesti koji se javlja mnogo rjeđe od drugih tipova depresije, a karakterizira ga i posebna simptomatologija te način naslijeđivanja. Kod bipolarnog su poremećaja prisutni simptomi depresije koji se izmjenjuju sa simptomima manije odnosno prekomjernog raspoloženja. Prijelaz iz jednog stanja u drugo je obično postupan iako katkada može biti vrlo nagao. Za vrijeme depresivnog ciklusa osoba proživljava samo neke ili sve simptome depresije, dok su simptomi koji obilježavaju maniju neprimjereno oduševljenje ili neprimjerena razdražljivost, teška nesanica, ideje veličine, prebrzo govorenje sa nepovezanošću u priči, povećana energija i povećana seksualna želja, gubitak razumnog odlučivanja te neadekvatno ponašanje u društvu.
Liječenje depresije provodi se kombinacijom farmakoterapije (antidepresivi) i psihoterapije. Depresivne epizode se mogu izliječiti u 70-80% slučajeva. Temelj liječenja čine antidepresivi, lijekovi uz koje se vežu neke specifičnosti kojih bolesnik mora biti svjestan. Naime, za razliku od drugih lijekova, učinak antidepresiva ne nastupa trenutno već nakon nekoliko (od dva do šest) tjedana. Druga važna činjenica je da se uz djelovanje antidepresiva vežu i razne nuspojave koje nisu ugodne. No, prisutnost nuspojava ukazuje na to da je lijek prisutan u organizmu te da će ubrzo nakon pojave nuspojava nastupiti i oni učinci zbog kojih ih bolesnik mora uzimati.
Prvi pozitivni učinci lijeka bit će poboljšanje apetita i sna dok će poboljšanje raspoloženja nastupiti posljednje. Tijekom liječenja, pacijent mora često komunicirati sa svojim liječnikom te ga obavijestiti o napretku ili nenapretku te nuspojavama kako bi liječnik znao pravovremeno reagirati promjenom terapije ili na neki drugi način.
Vrlo je važno kontrolirati vlastite misli što znači da su osjećaji beskorisnosti, beznadnosti i bespomoćnosti samo simptom depresije te da ne odražavaju realno stanje stvari. Oni će polako nestati s početkom djelovanja terapije.
Evo nekoliko korisnih savjeta:
• educirajte se o bolesti- simptomima, tijeku, lijekovima i njihovim nuspojavama
• smanjite poslovna i druga opterećenja
• potražite pomoć i podršku članova obitelji
• planirajte ugodne sadržaje i aktivnosti
• više se krećite, bavite se sportom
• pokušajte sa metodama relaksacije kao što su autogeni trening i progresivna mišićna relaksacija
• uključite se u psihoterapijske oblike liječenja
• pokušajte i sa grupama samopomoći
• za početak djelovanja terapije treba vremena, stoga treba biti strpljiv
• identificirajte negativne misli koje stvaraju neugodno osjećanje te i zamijenite pozitivnima
• pri prvoj primisli na samoubojstvo odmah potražite pomoć psihijatra
Ukoliko ste prepoznali simptome depresije kod nekoga u svojoj okolini, vrlo je važno takvoj osobi pružiti potporu. Najbolji način kako pomoći depresivnoj osobi jest da joj se omogući profesionalna pomoć, da se postavi prava dijagnoza i započne s terapijom. Vrlo često to znači ohrabrenje da se nastavi s terapijom, unatoč tome što depresivna osoba još ne osjeća poboljšanje, ili pak poticanje da se otiđe liječniku. Pomoći se može i praćenjem uzima li depresivni bolesnik propisanu terapiju. Također treba obavijestiti liječnika postoje li kod bolesnika bilo kakve ideje o samoubojstvu.
Za depresivnu osobu je važno da osjeća prihvaćanje od svoje okoline te da ni u kom trenutku ne osjeća krivnju zbog svoje bolesti. U kontaktu s oboljelim treba biti strpljiv, saslušati ga, te uvijek istaknuti da nije sve tako beznadno te kako su beskorisnost ili bespomoćnost koju bolesnik osjeća,
samo simptomi bolesti koji će nestati s početkom djelovanja terapije.
Oboljelog od depresije treba ohrabriti da sudjeluje u aktivnostima koje su mu nekada donosile veselje. To znači sudjelovanje u društvenim, sportskim ili vjerskim aktivnostima.
Osjećaj da u bolesti nije sam već da ima nekoga tko će mu pomoći kroz sve teškoće, je najvrednije što možete pružiti oboljelom od depresije.