Mladi - rizična populacija

Zašto su mladi osobito rizična populacija?

Osobni motivi zbog kojih pojedinac odlučuje uzimati bilo koje sredstvo ovisnosti vrlo su različiti. U razdoblju adolescencije, između djetinjstva i zrelosti, mladi, u potrazi za svojim odraslim identitetom, sve više izmiču kontroli roditelja, suprotstavljaju se njihovu autoritetu, prkose, ne žele poštivati roditeljska pravila i imperativno žele sve više uvažavanja i slobode u svojim postupcima.

Kada je riječ o tradicionalnim drogama kao što su alkohol i duhan, mnogi će ih početi uzimati smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. Čak i ako su upućeni u moguće štetne posljedice po zdravlje, smatraju da, budući to čini velik broj ljudi, posljedice ipak nisu neizbježne. Istraživanja su pokazala da su mladi skloni istodobnoj uporabi više sredstava ovisnosti i da je učestalost uzimanja u pozitivnom međuodnosu.

Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. U određenog se broja zloporaba razvija do te mjere, da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito.

Iako su roditelji svjesni da rizična ponašanja nisu samo sklonost uzimanju psihoaktivnih tvari (rizična mogu biti i seksualna ponašanja, delinkventne devijacije, neoprezna vožnja i dr.), zbog mogućih teških pa i fatalnih posljedica kako za mladu osobu tako i za obitelj, opasnost od zloporabe droga je ono što se često prepoznaje kao dominantno.

Nisu roditelji pritom posve u krivu, jer su istraživanja pokazala da je sklonost jednom problematičnom ponašanju rijetko izolirana, te su tako djeca koja pokazuju jedan oblik problematičnoga ponašanja rizičnija i za nešto drugo što je također problematično (mladi koji uzimaju droge rizičniji su i za neoprezno seksualno ponašanje, mladi koji su skloni delinkvenciji često prekomjerno piju alkohol itd.). U roditelja je česta izravna zabrinutost da će im dijete razviti zloporabu droga i postati ovisnik.

Alarmantne priče i vijesti iz novina često stvaraju dojam da je ovisnost o drogama nešto što nastaje odjednom i da su droge ono što uzrokuje najviše problema i nesreća u društvu i među mladima. No nijedno sredstvo ne stvara trenutačnu ovisnost. Ovisnost ne nastaje odjednom i u tijeku tog procesa ima prostora i vremena za djelovanje, kako za obitelj tako i za užu i širu okolinu i okruženje mladog čovjeka u rizičnoj situaciji.

Što pokazuju istraživanja u mladih u hrvatskoj

• Svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši.
• Do kraja srednje škole vjerojatno će svaki treći (a u nekim sredinama i svaki drugi) učenik probati marihuanu.
• Mladi koji su napustili školu rizičniji su za uzimanje sredstava ovisnosti.
• Prosječna dob prvog kontakta sa psihoaktvnim drogama je 15-17 godina.
• Među liječenim ovisnicima je od prvog uzimanja do intravenskog uzimanja u prosjeku prošlo 2-2,5 godine.
• Droge su dostupne u kafiću, u disku, na ulici, u školi, u parku...
• Droga se prvi put proba zbog znatiželje, zbog želje da se "dobro osjeća", da se ne razlikuje od grupe, da se zaborave problemi ...
• Uzimanje jednog sredstva potiče i uzimanje nečeg drugog - među redovitim pušačima je nekoliko puta više konzumenata marihuane no među mladima koji ne puše ili puše samo povremeno.
• Mladi koji konzumiraju droge (uključujući alkohol) imaju i rizičnija seksualna ponašanja (ranije stupaju u seksualne odnose, imaju pod utjecajem droge češće slučajne i neplanirane seksualne odnose, manje koriste kondome, imaju nižu percepciju rizika, ne treba zanemariti da ponekad imaju seksualne odnose u zamjenu za drogu).

Zašto mladi uzimaju droge?

Ljudi su oduvijek posizali za sredstvima ovisnosti u želji za drugačijim iskustvima, u želji da se osjećaju bolje ili drugačije, ne uzimajući u obzir potencijalnu opasnost. Mladi uzimaju droge iz istih razloga iz kojih odrasli puše ili piju alkohol. Oni uglavnom izjavljuju da su razlozi za prvo uzimanje droge znatiželja, pozitivna očekivanja, želja da se ne bude izdvojen iz grupe ili želja da se "pobjegne" od problema ili neugodne situacije, osjećaj dosade i dr. Upravo je utjecaj vršnjaka čimbenik za koji se smatra da ima odlučujuću prevagu u odluci da se posegne za sredstvom ovisnosti.

Roditelji će se često žaliti da je njihov utjecaj u dobi adolescencije preslab da bi mogli utjecati na odluke njihove djece.