Prehrana kod specifičnih jetrenih bolesti

Prehrana jetrenih bolesnika s ascitesom

Otekline i ascites siguran su znak da vam se tekućina, a s njom i sol nepotrebno zadržavaju u organizmu. Zato ih valja ograničiti na najmanju moguću mjeru. Hrana se ne smije soliti niti dosoljavati. Osim toga, svakako valja izbjegavati namirnice koje u sebi sadrže dodanu sol:

• Konzervirana i procesirana hrana
• Suhomesnati proizvodi
• Tvrdi i topljeni sirevi
• Mononatrijev glutamat

Nastojite konzumirati namirnice koje su prirodni diuretici, a ujedno potiču rad bubrega i jetre: peršin, radič, rikula, češnjak, šparoge, limun, čaj od metvice i čaj od koprive.

Prehrana oboljelih od mononukleoze

Infektivna mononukleoza je virusna bolest koja se prenosi kapljičnim putem. Manifestira se slabošću, temperaturom, otokom žlijezda na vratu. U laboratorijskim nalazima dolazi do porasta jetrenih enzima, uz limfopeniju svojstvenu virusnim bolestima, budući da je zahvaćena jetra. Često počne kao angina s visokom temperaturom. Princip liječenja primarno je mirovanje tijekom nekoliko mjeseci, zavisno od oporavka. U svakom slučaju treba smanjiti masnoće u hrani jer masnoće predstavljaju opterećenje za jetru. Prehrana treba biti prilagođena dijetoterapiji koja se koristi kod kronične upale jetre.

Prehrana u bolesnika nakon transplantacije jetre

Dijetoterapija ovisi o nutricijskom stanju bolesnika prije transplantacije i neposredno nakon nje. Malnutricija (pothranjenost) je često nazočna kod pacijenata s transplantatom. Da bi se postigao adekvatan unos dnevnih potreba hranu bi trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama i u manjim, ali češćim obrocima. U akutnom posttransplantacijskom razdoblju nutritivne i energetske potrebe organizma su povećane kako bi se ubrzao oporavak. Prehrana treba biti u prvom redu visokoproteinska (1,2-1,75 g proteina/kg tjelesne mase). Unos ugljikohidrata treba zadovoljiti 50% ukupnih energetskih potreba, dok unos masti -30% ukupnih energetskih potreba. Bjelančevine uzimajte u obliku mliječnih proizvoda, peradi, teletine i ribe, a povrće neka bude svježe pripremljeno i protisnuto. Voće dobro operite, ogulite i odstranite koštice te ga za početak konzumirajte u obliku kompota ili kašica. Kasnije svoju prehranu prilagodite dijetoterapiji koja se koristi kod kronične upale jetre.

Dijeta kod hemokromatoze

Kod primarne hemokromatoze nije potrebna nikakva posebna dijeta osim one preporučene za šećernu bolest ili bolesti miokarda, odnosno kod kronične upale jetre. U sekundarnoj hemokromatozi od velike je koristi prehrana siromašna željezom i vitaminom C vodeći pritom računa o zadovoljavanju njihovih minimalnih dnevnih potreba. Dnevna potreba za željezom zdravog odraslog muškarca je 10 mg, a za ženu 15 mg (RDA). Namirnice koje valja izbjegavati jer sadrže najviše hem-željeza (vrste željeza koja se najbolje apsorbira) jesu: crveno meso, žumanjak jajeta, školjke i tuna.

Namirnice koje sadrže najviše ne-hem-željeza (vrsta željeza koji se teže apsorbira, ali ga ima dosta u namirnicama) su tamnozeleno lisnato povrće i tamnocrveno povrće kao i sušeno voće. Sastojci hrane koji smanjuju apsorpciju željeza su: fitati (integralni beskvasni pšenični kruh i mekinje), polifenoli, fosfoproteini (jaja), kava, čaj, mlijeko i soja.

Dijeta u bolesnika s Wilsonovom bolešću

Wilsonova bolest ili hepatolentikularna degeneracija autosomno je recesivna nasljedna bolest metabolizma bakra i njegove akumulacije u organima. Bolest je prvi put opisana 1912. godine kao jetrena bolest (jetrena bolest s cirozom), a kasnije su opisani i drugi simptomi, npr. promjena u živčanom sustavu, osteoporoza, kardiomiopatija, Kayser-Fleischerov prsten, anemija, katarakta, itd. Zbog poremećenog metabolizma bakra konzumirajte hranu koja sadrži što manje količine bakra.

Namirnice bogate bakrom su: govedina, iznutrice, sitne ribice kao inćuni i gavuni, kamenice, lignje, bob, grah, slanutak, gljive, artičoka, brokula, orasi i kakao.

Sadržaj bakra je umjeren u: ostalim ribama, bijelom pšeničnom brašnu, krumpiru, zelenom grašku, a od voća u: bananama, malinama i kruškama.

Male količine bakra sadrže jaja i mliječni proizvodi. Dijetoterapija se provodi istodobno uz liječenje kelatnim agensom (D-penicilamin) i visokim dozama cinka, koji interferira s apsorpcijom bakra. Također je važno imati na umu da apsorpciju bakra smanjuje visoki unos C-vitamina (više od 1500 mg), dok povećani unos proteina povećava apsorpciju.

Prehrana kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa

Dijetoterapija kroničnih stanja bolesne jetre ovisi o težini i uznapredovalosti patološkog procesa. Pravilnim odabirom namirnica svakako ćete utjecati na poboljšanje kvalitete života. Osim toga važan je način pripremanja jela. Ne preporučuje se priprema jela sa zaprškom, prženje te prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Meso bi trebalo biti kuhano, pečeno u foliji ili vrećici za pečenje te pirjano u vlastitom soku uz minimalan dodatak ulja.