Suočavanje s tjeskobom uslijed teških vijesti

Stoga nije neočekivano ako ste pod snažnim dojmom onoga što se dogodilo posljednjih dana. Moguće je da snažnije osjećate tjeskobu, zabrinutost, napeti ste, ili ste tužni ili vas obuzima strah i osjećaj bespomoćnosti. Možda to primjećujete kod svojih članova obitelji i bliskih osoba. Posebno obratite pažnju na djecu i mlade. Djeca i mladi već su dulje vrijeme izloženi različitim stresovima i pritiscima u većoj mjeri nego ikad prije, te je u ovakvoj nadasve ranjivoj situaciji njima potrebno pristupiti s posebnim strpljenjem, empatijom i razumijevanjem.

Moguće je da se vaše dijete susrelo ili će se susresti s viješću ili informacijom o tome što se dogodilo. Medijski prostor je prepun vijesti i informacija o tome što se dogodilo, a i vršnjaci međusobno prenose te informacije. Stoga je važno provjeriti što o tome dijete zna ili je čulo, kakvo je njegovo razumijevanje situacije te na koji se način nosi sa spoznajama koje ima. Osvrnite se na cjelokupnu situaciju na način primjeren njihovom uzrastu i pružite potrebnu podršku, umirivanje i ohrabrenje. Ako niste sigurni kako, potražite savjete stručnjaka koji vam mogu pomoći. Iako su takvi razgovori teški i vjerojatno vam se čini kako vam nedostaju "prave riječi", dovoljno je da pokazati zainteresiranost i pružiti im priliku za razgovor. Ohrabrite ih da postave pitanja i poručite im da ste "tu" - spremni odgovoriti na njihovu zabrinutost, pružiti djetetu oslonac, kao i sve ostalo što mu je u ovom trenutku potrebno. Iskren razgovor, u kojem djetetu dajete ne samo sigurnost i svojevrsnu zaštitu, već i prostora da izrazi kako se osjeća i koje mu sve misli prolaze glavom, pokazat će vam kako se ono nosi s događajem te jesu li se, primjerice, pojavili određeni strahovi. Za dušu je važnije slušati nego objašnjavati, i važno je poručiti kako su naše emocionalne reakcije na ovakve događaje dio naše ljudske prirode. Pritom imajte na umu kako isto vrijedi i za vas - nitko, bez obzira na svoju dob, nije imun na ovakve tragične događaje. Iako je pri razgovoru važno usmjeriti se na trenutna emocionalno stanja i misli, istovremeno je djeci važno naglasiti kako su takvi događaji u pravilu rijetkost i iznimka. Ako pak opisujete događaj, nemojte duljiti i zadržite se na činjenicama, ističući samo ono što je potrebno da biste djetetu odgovorili na pitanja koja postavlja.

Ako se vaše dijete ili vi sami suočavate s izraženom napetošću ili tjeskobom, postoji niz tehnika koje će vam pomoći da se osjećate bolje. Tehnike relaksacije, odnosno opuštanja, mogu brzo po početku izvođenja smanjiti napetost mišića i usporiti disanje i broj otkucaja srca, što doprinosi tome da se osjećamo smirenije. Iako postoji niz tehnika dubokog disanja, ona najjednostavnija i podjednako efikasna podrazumijevaju tri jednostavna koraka: duboko udahnemo, na trenutak zadržimo dah i zatim polako izdahnemo.

Utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnog dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.

Zasigurno već imate neke svoje načine pružanja utjehe u teškim životnim situacijama, te će vam načini na koje si i inače dajete podršku biti korisni i u ovoj situaciji. Okružite se vama dragim ljudima. Imajte razumijevanja, nježnosti i suosjećanja prema sebi. Ali imajte na umu kako se mogu javiti i neki manje očekivani osjećaji poput lošeg raspoloženja, frustracije, pojačanog opreza, ali i tjelesnih simptoma povezanih sa stresom - umor, razdražljivost, glavobolja i slično.
Ovo je i prilika da najmlađim članovima svoje obitelji budete primjer i učite ih kako se nositi s neugodnim emocijama – pokažite im kako je u redu osjećati različite emocije, kao i načine na koje se s njima mogu nositi.

Također, iznimno je važno da, s obzirom na medijsku popraćenost navedenog događaja, smanjite izloženost medijskim vijestima o ovim tragičnim događajima. S jedne strane, potreba da budete informirani posve je prirodna u ovakvim okolnostima, i svojevrstan je način ponovnog uspostavljanja kontrole u trenucima nesigurnosti. No, pretjerivanje i neumjerenost mogu dovesti do porasta zabrinutosti i tjeskobe te širenja straha, kao i drugih neugodnih emocija. Pritom ne bi bilo loše obratiti nešto više pažnje nego inače kakvim su sve informacijama trenutno izložena djeca u vašoj okolini, kako biste mogli doskočiti senzacionalističkim naslovima i vijestima. Distanciranje od mobitela, televizije i drugih medija, barem na neko vrijeme, mogu vam pomoći kako se ne biste osjećali preplavljeno i dodatno poljuljali već narušen osjećaj sigurnosti.

Telefon za psihološku pomoć 01/4828888, radnim danom 10-22h
Hrabri telefon za djecu: 116111
Hrabri telefon za mame i tate: 08000800
U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA, gdje se može doći bez najave i uputnice, između 8 i 20 sati, ili nazvati telefonom 012376470 od 0 do 24 sata

Usluge zaštite mentalnog zdravlja mogu se dobiti i u županijskim zavodima za javno zdravstvo uz predočenje zdravstvene iskaznice.