Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Količina kofeina u energetskom piću najčešće se kreće od 80 miligrama do 300 miligrama po boci ili limenci napitka, a sadrže prosječno 27g šećera u 250 ml (više od 5 žličica šećera u jednoj limenci).
Reklamiraju se kao proizvodi za podizanje energije, mentalne budnosti i koncentracije, no taj je osjećaj kratkotrajan i nakon njega razina energije brzo počne opadati opada.
Energetska pića potrebno je razlikovati od beskofeinskih sportskih i izotoničnih napitaka koji sadrže elektrolite i služe za osiguranje hidracije tijekom tjelesne aktivnosti.
Energetska pića su, uz vodu u boci, najbrže rastući proizvod u industriji pića.
Od 2013. godine, prodaja energetskih napitaka svake godine raste za oko 5 postotnih bodova, a u 2020. godine ukupna vrijednost globalnog tržišta dosegla je 61 milijardu američkih dolara.
S porastom popularnosti javila se i zabrinutost zbog štetnih učinaka konzumacije energetskih pića.
Američka akademija za pedijatriju (AAP) objavila je 2011. godine svoju preporuku da djeca i adolescenti ne bi trebali konzumirati energetska pića, a 2013. godine Američko liječničko udruženje (AMA) dalo potporu zabrane reklamiranja energetskih napitaka mlađima od 18 godina kao "mjeru zdravog razuma koju možemo poduzeti kako bismo zaštitili zdravlje djece" .
Zdravstveni rizici povezani s konzumacijom energetskih napitaka prvenstveno su povezani s njihovim sadržajem kofeina.
Predoziranje kofeinom može povećati broj otkucaja srca (ponekad do palpitacije) i krvni tlak, dovesti do mučnina i povraćanja, uzrokovati izraženu hipokalcemiju, metaboličku acidozu, konvulzije, poremetiti obrasce spavanja ili uzrokovati nemir, tjeskobu ili uznemirenost, a u nekim slučajevima čak i dovesti do smrti.
Djeca mogu biti izložena većem riziku od štetnih učinaka nego odrasli.
Osim spomenutih štetnih učinaka kofeina, ne treba zaboraviti ni dugoročne zdravstvene posljedice povezane s prekomjernim unosom šećera kao što su zubni karijes, pretilost i šećerna bolest tipa 2.
Istraživanja su pokazala da je za djecu i mlade koji konzumiraju energetske napitke manje vjerojatno da će doručkovati prije odlaska u školu, a vjerojatnije da će tijekom dana pojesti brzu i nezdravu hranu.
Istraživanja također pokazuju da je konzumacija energetskih napitaka povezana s višesatnim gledanjem TV-a ili igranjem videoigara te sa sudjelovanjem u sportskim aktivnostima.
Potrebno je naglasiti kako se konzumacija energetskih pića nikako ne preporučuje tijekom vježbanja jer kombinacija gubitka tekućine zbog znojenja i diuretskog učinka kofeina može dovesti do ozbiljne dehidracije.
Brojni dokazi u literaturi se mogu pronaći u prilog tvrdnji da je konzumacija energetskih napitaka djece i adolescenata snažno i dosljedno povezana s rizičnim ponašanjima kao što su pušenje i korištenje ilegalnih droga, kao i konzumacija alkohola i opijanje.