Tjelesna aktivnost za bolje mentalno zdravlje

Učinak tjelesne aktivnosti i kako se tjelesno i mentalno zdravlje nadopunjuju dobro opisuje poznata latinska poslovica "Mens sana in corpore sano - U zdravom tijelu zdrav duh".

Mentalno zdravlje definira se kao stanje uspješnog funkcioniranja i optimalnog korištenja svojim potencijalima.

Dobro mentalno zdravlje obuhvaća nekoliko različitih aspekata osobne (subjektivne) dobrobiti kroz koje možemo sagledati i pozitivne učinke tjelesne aktivnosti:

tjelesna dobrobit (tjelesno zdravlje, kognitivna dobrobit, fiziološka otpornost na stres)
emocionalna dobrobit (osjećaji)
psihička dobrobit (pozitivno funkcioniranje - opće funkcioniranje, opća pozitivna slika o sebi i zadovoljstvo životom i sobom kakvim jesam)
socijalna dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu)
duhovna dobrobit (smisao života).

Prepoznato je više fizioloških i psiholoških mehanizama kojima se opisuju učinci tjelesne aktivnosti na različite aspekte mentalnog zdravlja.

Fiziološki mehanizmi uključuju djelovanje na hormonski sustav, lučenje neurotransmitera u mozgu, poboljšanja cirkulacije, zagrijavanja tijela i opuštanja mišića.

Svi ti mehanizmi međusobno se nadopunjuju i djeluju simultano, odnosno sinergički.

Psihološki mehanizmi djelovanja tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje uključuju odvraćanje pozornosti i odmak, samoučinkovitost, osjećaj neovisnosti i uspjeha te socijalni odnosi i uzajamna podrška.

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti ogledaju se na svim razinama zaštite mentalnog zdravlja (očuvanje, unapređenje, liječenje i oporavak), a dokazani su u muškaraca i žena svih dobi.

Tjelesna aktivnost nije samo vježbanje ili bavljenje sportom, već ona uključuje sve aktivnosti kretanja koje dovode organizam u stanje potrošnje energije.

Biti tjelesno aktivan može se biti na različite načine: hodanje, trčanje, ples, planinarenje, aerobik, pilates, plivanje, vožnja bicikla, grupni sportovi…