Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Pri izradi preporuka za održavanje nastave HZJZ se vodio stajalištima Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi.
Klasični način osigurava pretpostavke za cjelovito formiranje mladih ljudi u stalnoj interakciji s nastavnicima i kolegama studentima te u životu u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se obrazuju, što je nezamjenjivo.
Stoga, visokoškolska nastava u pravilu će se izvoditi na klasični, kontaktni način, kao nastava uživo, uz prisutnost nastavnika i studenta na visokom učilištu, a iznimno kao nastava na daljinu kad je to propisano studijskim programom ili kada to epidemiološke okolnosti i mjere zahtijevaju.
Studenti se potiču na solidarnost i kolegijalnost prema kolegama koji su zbog epidemioloških okolnosti bili prisiljeni izostati s nastave, da im pomognu u studiranju, učenju i svladavanju studijskih obveza.
Nastavnici se pozivaju da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo uz potrebne propisane protuepidemijske mjere, a iznimno na daljinu.
Ispiti se održavaju na daljinu u iznimnim situacijama, a tada će se izbjegavati pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova.
Kako bi se smanjio broj tjednih dolazaka studenata na visoko učilište, preporučuje se da se raspored nastave maksimalno prilagodi potrebi da pojedine studijske godine ili grupe uživo slušaju više nastavnih jedinica u nizu, a najviše dvije odnosno tri nastavne jedinice, uz poštovanje propisanih protuepidemijskih mjera.
Iznimno, uslijed pogoršanja epidemioloških prilika i ako ne postoje fizički uvjeti da se cijela nastava drži u prostranijim dvoranama, visoko učilište može odrediti da će se nastava držati skraćeno.
Tijekom proglašene pandemije hodnici, stubišta i ulazi visokih učilišta najosjetljivija su mjesta za prijenos bolesti, stoga se zadržavanje na njima treba izbjegavati.
Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici, kao i druge osobe, ne smiju ulaziti u unutarnje ni u vanjske prostore ustanove ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, dišne simptome ili ostale simptome zarazne bolesti te ako su u samoizolaciji ili im je utvrđena zaraza koronavirusom.
Boravak na visokom učilištu potrebno je organizirati tako da se osigura potrebna međusobna fizička udaljenost svih sudionika, kao i odgovarajuća higijena ruku i prostora.
Studenti, nastavnici, zaposlenici te druge osobe u svim zatvorenim prostorima visokih učilišta trebaju nositi maske ili druga pokrivala za usta i nos (maska cijelo vrijeme treba pokrivati usta i nos), osim u iznimnim situacijama, kada nošenje maski narušava nastavni proces.
Nošenje maski osobito se preporučuje osobama koji od prije boluju od nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih, kroničnih respiratornih, dijabetesa i malignih bolesti, što ih čini visokorizičnom skupinom.
Nastavnici, studenti, zaposlenici te druge osobe dužni su mjeriti tjelesnu temperaturu prije dolaska u visoko učilište, dok će se stranke i posjetitelji podvrgnuti mjerenju tjelesne temperature na ulazu te se uvode u evidencijsku listu.