Obilježen Dan biciklista, 16.7.

Sve više ljudi vozi romobile, bicikle ili pješači. Bicikl je postao rješenje problema ograničene mobilnosti, ponovno je pokazao koliko je prilagodljivo i učinkovito sredstvo prijevoza. Današnji način života ne ostavlja dovoljno vremena za tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom. Sve manje se krećemo tijekom dana, sve više sjedimo na radnom mjestu - posljedice su zdravstvene poteškoće s leđima, vratom, koljenima. Vožnja biciklom je sve popularniji oblik rekreacije i jedna je od rijetkih sportskih aktivnosti koja se može prilagoditi načinu života, navikama, interesima i potrebama. Redovita vožnja biciklom jedan je od najboljih načina smanjenja rizika za razvoj zdravstvenih problema vezanih uz sjedilački način života. Voziti bicikl možete u svakoj životnoj dobi, od djetinjstva do starije dobi i to tempom koji vama najviše odgovara.

Jedna od najvažnijih dobrobiti ove aerobne aktivnosti je pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav. Tijekom vožnje bicikla uključen je velik broj mišićnih skupina u cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sustav. Smanjuje se rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava, karcinoma, šećerne bolesti, pomaže u borbi protiv stresa i depresije. Istraživanjima je dokazano da umjerena vožnja biciklom tri puta tjedno snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, a time znatno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, korisna je i u prevenciji osteoporoze. Vožnja biciklom jača, učvršćuje i oblikuje mišiće nogu i stražnjice, jačaju se i trbušni i leđni mišići koji podržavaju kralježnicu. Mišići su u stanju blagog istezanja zbog nagnutosti tijela prema naprijed. Istovremena koordinacija ruku i nogu poboljšava koordinaciju, dok veće udaljenosti izgrađuju vašu izdržljivost i kondiciju. Za razliku od trčanja, tijekom vožnje bicikla nema stresa za zglobove nogu, koljena i kralježnicu (i smanjuje se opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem).

Vožnja biciklom pomaže u reguliranju tjelesne mase, sagorijevanju kalorija i mršavljenju te dovodi metabolizam u ravnotežu. Skidanju kilograma posebno pridonosi brža i zahtjevnija vožnja. Stručnjaci savjetuju svakodnevnu vožnju bicikla u trajanju od 50 minuta ukoliko želite smršaviti i ubrzati metabolizam. S vremenom možete ubrzati tempo vožnje i potražiti zahtjevnije biciklističke ture.

Osim rekreativne i sportske vožnje, bicikl se sve češće koristi za odlazak na posao, na tržnicu, u knjižnicu, vožnju djece. Za razliku od vožnje sobnog bicikla u zatvorenom prostoru ili po gradskom asfaltu, vožnja u prirodi vam omogućuje da provodite više vremena na svježem zraku i suncu. Zahtijeva veći napor, više snage, ali pruža više dobrobiti u kraćem vremenu. Vožnja automobilom često povećava stres, za razliku od vožnje biciklom koja djeluje opuštajuće i meditativno. Ukoliko imate dobro društvo, zaboravit ćete na vrijeme, opustiti se i dobro zabaviti. Vožnja biciklom smanjuje napetost, pojačava se lučenje hormona endorfina koji utječe na dobro raspoloženje. Podiže razinu energije za 20%, a smanjuje količinu nakupljenog umora za 65% jer potiče mozak na lučenje hormona povezanog s količinom energije - dopamina.

U usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima, bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno, umjesto vožnje automobilom, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu. Značajni su i financijski izdaci za kupnju i održavanje bicikla te parking. Svake godine za bicikliste sve se više osigurava različita infrastruktura koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice itd. Prema podacima iz Ankete o putovanjima stanovništva RH (2019. godina) Državnog zavoda za statistiku, najčešći načina kretanja na teritoriju RH je osobnim automobilom (63,3%), pješice (20,8%), biciklom (5,4%), autobusom (5,1%) i tramvajem (2,4%). Glavni razlog putovanja su slobodno vrijeme - sport i razonoda, posjeti prijateljima i obitelji (36% svih putovanja), dok odlazak na posao čini gotovo trećinu putovanja (29%).