Pitanja i odgovori

Arhiva postavljenih pitanja

Ovdje se nalazi arhiva dosada postavljenih pitanja te pruženih odgovora.
Ako ne pronađete odgovor, postavite pitanje liječniku ili koristite pretraživač.


Srce i krvne žile

Otpremnina

Imam 47 godina i 28 godina radnog staža, u dilemi sam da li uzeti otpremninu ili ne. Liječnica medicine rada poduzeća u kojem radim mi kaže da sam za invalidsku mirovinu, no ja se bojim što će biti sa mnom ako ne odem. Dijagnoze su mi sljedeće od prije godinu dana: cardiomyopathia dilatativa, cor decompenastum, TIA, hyperlipoproteinaemia, hyperuricaemia, te od prije dva mjeseca moždani udar. Dijagnoze su: insultus vascularis cerebri, EPI grand mal symptomatica, hypertonia arterialis. Molim mišljenje.

Ne opisujete svoje radno mjesto, težinu fizičkog i psihičkog napora u poslu, no svejedno smatram da o Vašem pitanju morate prije svega raspravljati sa svojim nadležnim obiteljskim liječnikom, liječnikom medicine rada i pravnikom. Prema dijagnozama koje pišete vjerojatno je da ste bio na pregledu kod kardiologa i neurologa. Vrlo je važno njihovo stajalište da li ste vi spreman za poslove na svome radnome mjestu, a osobito nakon učinjene barem neinvazivne kardiološke obrade - prije svega ultrazvuk srca i po mogućnosti test opterećenja srca, a te će pretrage onda ukazivati na to da li Vam je potrebna i invazivna obrada srca (kateterizacija srca). Vi u svojim dijagnozama navodite dosta čimbenika rizika za ubrzanu aterosklerozu: to su već Vaša dob, spol, povišene vrijednosti krvnoga tlaka, povišene vrijednosti masnoća u krvi, povišene vrijednosti mokraćne kiseline - urata u krvi. Očito je po dijagnozama da se radi o proširenju barem lijeve klijetke srca (cardiomyopathia dilatativa) iako sa time nije jasan uzrok te dilatacije, moguće je da je posljedica ishemije. Preboljeli ste cerebrovaskularni inzult i to je druga teška dijagnoza koja narušava zdravlje, ali iz Vaših dijagnoza ne vidi da li je i koliko je ostavila posljedica na LM i perifernom neurološkom sustavu. Svakako se radi o bolestima o kojima treba voditi računa, redovito se kontrolirati u kardiološkoj i neurološkoj ambulanti, se strogo kontrolirati i liječiti (dijetalno i medikamentozno). Treba djelovati na čimbenike rizika: masnoće, urate, krvni tlak i to sve obavljati u dogovoru sa specijalistom koji će ordinirati pretrage i postupke kojima bi se eventulano moglo poboljšati Vaše zdravlje.. Što se pak mirovine tiče ili otpremnine smatram da morate vrlo otvoreno razgovarati sa pravnom službom u poduzeću i liječnicima iz primarne zdravstvene zaštite i liječnikom medicine rada bazirano na temeljnu mišljenja liječnika specijaliste kardiologa i neurologa.

Milica Gabor, dr. med., specijalist kardiolog