U dobi od otprilike 11 godina dijagnosticiran mi je šum na srcu, napominjem da nikakve simptome nisam imala ni tada, a ni sad sa 26 godina. UZV srca prvi put je urađen 2000. god., nalaz je sljedeći: Srčani kaviteti normalni, aorta i aortna valvula kompetentne, LP normalne veličine, desna komora normalne veličine. Na nivou mitralne valvule bilježi se sistolni prolaps bez jačih hemodinamskih reperkusija. Atrijalni septum intaktan. A-2,47, LP-2,54, LK-3,7/4,7, Ef-0,72%, Fs-0,34%, Sepa-1,62, Sept-0,68, Z.zid-1,1 TELERADIOGRAFIJA SRCA I PLUĆA Hilusi jasno prikazani, srčana sjena manja (bez k.d. 9cmTh/Tr 2,83) kapljaste forme. Etrokardijalni i retrostrenalni prostori uredni. Napomena: dug i plitak toraks. (na kasnijim snimkama srčana sjena b.o) Drugi UZ srca radila 2008. godine u jdnoj privatnoj ustanovi, nalazi su sljedeći: Aorta: 2,1 cm AVO: 1,7 LA: 2,7 Septum: 0,88 EDDLV:4,7 ESDLV: 3,0 Ef: 65% Fs:36% D. komora: 2,0cm Pregled pokazuje pansistolni prolaps oba lista uz regurgitaciju 2+ stupnja. U toku pregleda tahikardija preko 120/min nađe se ubrzan protok krvi kroz desno srce i sumnja na manji ASD u nivou foae ovalis. (pri pregledu sam bila izuzetno napeta i nervozna, uz osjećaj straha i panike). Aorta je uska, aortna valvula normalne gradje i funkcije. LA: b.o Mitralna valvula pokazuje veće amplitude pokreta, listici lako zadebljali. Postoji blaga mitralna insuficijencija 2+ stupnja. Na trik. valvuli Vmax do 1,2 m/sec, protok kroz art pulmonalis 1,2 m/sec, nema regurgitacije. Atrijalni septum izgleda normalno, mada se u posebnom presjeku vidi manji LD sant. Miokard l. k. normalne debljine i ehogenosti i uredne kontraktilnosti. Kaviteti srca svi uredni. Perikard je zadebljao, na zadnjem zidu ima malo izljeva (nekoliko dana prije pregleda imala sam gripu). Kontrola za godinu dana, prije pregleda uzeti verapamil 3x1 i nesto za smirenje. Molim Vas da mi odgovorite: 1. Da li je moje stanje ozbiljno i koliko? 2. Hoće li biti kakvih prepreka za trudnoću? 3. Da li je moguće da je moj strah i nervoza utjecao na to da nalaz pokaže manji ASD, a on možda ni ne postoji? 4. Kada se uporede nalazi, s obzirom da su rađeni u razmaku od 8 godina, ima li kakvih naznaka progresije?

Između ova dva ultrazvučna postoje dvije bitne razlike. U prvom se navodi blaži prolaps mitralnih kuspisa, bez značajnije insuficijencije, što znači da iako dolazi do "uvrtanja" kuspisa nema vraćanja krvi iz lijeve klijetke u pretklijetku. U drugom nalazu je značajnije opisano navedeno vraćanje krvi i za sada je potrebno samo praćenje, UZV 1-2 x godišnje te u slučaju operativnog zahvata bilo gdje na tijelu ili u usnoj šupljini je potrebno na dan zahvata uzeti antibiotik koji će Vam liječnik propisati i to se naziva profilaksa bakterijskog endokarditisa. Što se tiče mogućeg defekta pregrade između dva atrija, nju je nekad teže dijagnosticirati transtorakalnim pregledom, tj. pregledom kada se sonda stavlja na prsni koš kao što je to bilo kod Vas. Ako postoji suspektni otvor preporučila bih učiniti i pregled srca transezofagealnim pristupom kada se točno vidi pregrada i može se sa sigurnošću potvrditi ili isključiti postojanje defekta. Ako njega nema, onda Vaše stanje nije opasno, moguća je trudnoća i nema razloga za ograničenjima fizičkih napora. Ukoliko defekt postoji, treba odrediti njegovu veličinu i položaj te potom u dogovoru s liječnikom koji vrši pretragu dogovoriti ima li potrebu defekt zatvarati i na koji način se to kod Vas može učiniti. Dakle, potrebno je učiniti transezofagealni ultrazvuk srca (TEE) koje se radi poput gastroskopije, neugodna pretraga, ali bez bolna i traje svega par minuta. Nakon toga u dogovoru s liječnikom koji je pretragu izvršio ćete dobiti odgovor na sva ostala pitanja.

Mr. sc. Jasna Čerkez Habek, dr. med., specijalist internist