Kelj (Brassica oleracea var. sabauda) nastao je iz svog pretka kupusa (Brassica oleracea var. capitata) i nutritivno je znatno bogatija namirnica od kupusa. Obilje ugljikohidrata, masti i bjelančevina svrstava kelj u tzv. energetsko povrće. I po sadržaju vitamina kelj ima veću raznolikost u svom sastavu u odnosu na kupus. Vitamini B-skupine i karoten sadržani su u obje namirnice, opet uz napomenu da i u ovim slučajevima kelj vodi pred kupusom. Kelj je isto tako rekorder po sadržaju kalija, željeza i magnezija. Kelj za razliku od kupusa nije pogodan za kiseljenje i spremanje za zimu i to je njegov najveći nedostatak. Međutim, kelj je kao biljka izuzetno prilagodljiv vremenskim uvjetima, pa se pojedine vrste mogu uzgajati tijekom cijele godine. Posebno se ističe varijetet koji uspijeva na području sjevernog Primorja i u Istri, a naziva se broskva. Broskva je, za razliku od toliko poznate raštike u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori i na području Hercegovine, biljka koja stvara velike listove ali i glavice. Uspijeva i na mrazu, na malo zemlje i kad puše bura. To su namirnice koje uz ribu, ulje, vino predstavljaju zajednički nazivnik u mediteranskoj kuhinji. U tim se namirnicama nalazi spoj 3-indol-karbinol, koji je po svojim dijetoterapijskim osobinama poznat kao jedna od najkvalitetnijih nutritivnih komponenti s izrazitim ljekovitim svojstvima. U brojnim pokusima provedenim u laboratoriju taj se spoj pokazao kao učinkovito sredstvo u suzbijanju nastanka karcinoma prostate i karcinoma debelog crijeva. Osim toga, zbog izrazito protuupalnog djelovanja dugoročna primjena namirnica koje sadrže 3-indol-karbinol štiti organizam od kroničnih upalnih bolesti te od autoimunih bolesti.