Naša jetra svakodnevno obavlja izuzetan posao kako bi nas održala živima i zdravima; igra ključnu ulogu u metaboliziranju hrane koju jedemo te u procesu detoksikacije, koji nas štiti od štetnog utjecaja brojnih toksina kojima smo izloženi. Apsorpcija nutrijenata velikim se dijelom odvija sudjelovanjem jetre. Sve tvari koje unesemo u organizam dolaze u jetru, gdje se razvrstavaju na toksine i ostale molekule. Snažnim sustavom detoksikacije jetra pretvara lijekove i toksine u molekule koje se mogu eliminirati iz organizma putem bubrega (mokraćom) ili crijeva (fecesom). Jetra je odgovorna za sintezu većine proteina koji cirkuliraju u krvi, te predstavlja organ koji ima ključnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi. Tjelesne potrebe za glukozom bilježe se u jetri, te se glukoza osigurava organizmu probavom hrane ili razgradnjom glikogena - skladišnog šećera u jetri i mišićima. Kod produljenog gladovanja, kada nije moguće osigurati glukozu probavom, a rezerve u jetri su potrošene, u jetri se pokreće proces kojim iz aminokiselina ili drugih molekula nastaje glukoza. Metabolizam masti također je usko vezan uz jetru. U jetri nastaje kolesterol, a ujedno se u jetru doprema i kolesterol iz krvi. Eliminacija kolesterola iz jetre odvija se putem žuči. Nakon kratkog uvida u zaista pozamašan broj funkcija jetre, zapitajte se koliko ste zapravo dobri prema svojoj jetri. Zadajete li joj svakodnevna opterećenja unosom raznih lijekova, alkohola, aditiva i neumjerenih količina masti?
"Toksičan", moderan stil života koji je obilježen zagađenjima, stresom, nekvalitetnom prehranom, neselektivnom uporabom lijekova odražava se na jetri, te se ponekad kaže da je jetra ogledalo našega zdravlja.
Ipak, većina ljudi tijekom života ne razvije "klasične" bolesti jetre, poput hepatitisa, ciroze ili žutice. U modernoj populaciji puno je češća pojava "subkliničke" disfunkcije jetre. Kod takvoga stanja ni optimalna prehrana niti besprijekoran proces probave ne osiguravaju adekvatnu opskrbu stanica nutrijentima, zbog slabije pretvorbe unesenih hranjivih tvari u iskoristive oblike u jetri. Simptomi "subkliničke" disfunkcije jetre mogu obuhvaćati čitav spektar poremećaja, poput kroničnog umora, depresije, čestih glavobolja, nesanice, promjene raspoloženja, PMS-a. Probavni simptomi disfunkcije jetre uključuju mučninu, nepodnošenje masti, nadutost, epizode zatvora i proljeva, te gubitak apetita.
Prekomjerna i učestala konzumacija alkohola, debljina, učestala konzumacija velikih količina masne i pržene hrane i/ili junk fooda, lijekovi, pušenje i neki otrovi najčešći su čimbenici rizika na koje valja obratiti pažnju.
Alkohol se razgrađuje u jetri, a neumjerena konzumacija alkohola uvjetuje bezuvjetna oštećenja mozga, jetre, gušterače, duodenuma i središnjeg živčanog sustava. Alkoholizam uzrokuje metabolička oštećenja u svakoj stanici organizma i smanjuje funkciju imunološkog sustava. Učestala konzumacija alkohola ometa produkciju probavnih enzima u jetri, što uzrokuje smanjenu apsorpciju masti, proteina i vitamina topljivih u masti, te vitamina B-skupine (posebice vitamina B1 i folne kiseline). Toksičan učinak alkohola na jetru uključuje nakupljanje masti u jetri (masna jetra), mogućnost pojave hepatitisa (upalnih promjena u stanicama jetre), te pojavu ciroze jetre. Od ukupne populacije u Hrvatskoj procjenjuje se da oko šesto tisuća osoba prekomjerno pije alkohol. Broj registriranih alkoholičara u Hrvatskoj iznosi oko dvjesto i četrdeset tisuća. Prema recentnim izvorima, 20% stanovništva previše pije, dok 50% ljudi ima problema s alkoholom u obitelji.
Prejedanje je jedan od najčešćih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću tjera jetru na "prekovremeni" rad, a umorna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao rasterećena jetra. Debljina i bolesti jetre, a posebice ciroza jetre, u uskoj su vezi. Bolesti jetre ovisne o debljini, posebice nealkoholna masna jetra i opasniji oblik nealkoholni steatohepatitis sve se više susreću u razvijenim zemljama.
Hrana poput prženih krumpirića, krafni i čipsa, izvor je lipidnih peroksida (užeglih masti) koji su toksični za jetru, te transnezasićenih masnih kiselina. Lipidni peroksidi imaju snažan imunosupresivni učinak i oštećuju membrane stanica jetre. Transnezasićene masne kiseline nastaju tijekom hidrogenacije ulja, primjerice pri proizvodnji margarina. Transnezasićene masne kiseline treba konzumirati vrlo umjereno jer se smatra da ove umjetno nastale masti mogu imati izrazito loš učinak na zdravlje srca i krvnih žila, a dokazano je da potiskuju produkciju protuupalnog prostaglandina - PGE1, tvari koja štiti jetru od upale. Masti kojima treba dati prednost su hladnoprešana ulja, poput maslinovog, sezamovog i bučinog.
Lijekovi opterećuju jetru, budući da predstavljaju strane i neprirodne tvari za organizam. Ove tvari tjeraju jetru na "prekovremeni rad", te se preporučuje selektivan pristup lijekovima kada je to moguće.
Negativni učinci duhanskog dima na pluća nepravedno se znatno više ističu od učinaka pušenja na jetru. Duhanski dim bogat je toksičnim spojevima - benzapirenom, policikličkim aromatskim ugljikovodicima, cijanidom, katranom, acetaldehidom, akroleinom itd. Svi navedeni spojevi dospijevaju u krv pušača, a zadatak jetre je detoksikacija svakog pojedinog spoja. Priznat ćete da zadatak nije nimalo lagan.
Tragovi pesticida u hrani nakupljaju se u jetri i mogu uzrokovati kronična oštećenja jetre. Vrlo je važno temeljito prati hranu tretiranu pesticidima, kako bismo izbjegli nepoželjne toksične spojeve. Insekticidi i aditivi također bi se trebali izbjegavati.
Novost na hrvatskom tržištu predstavlja hepatoprotektiv, dodatak prehrani, koji sadrži dvije aminokiseline L-ornitin i L-aspartat koje se inače normalno sintetiziraju u organizmu i služe u procesu normalnog rada jetre. Kombinacija dviju aminokiselina u obliku L-ornitina L-aspartata (LOLA) u nekoliko kontroliranih kliničkih pokusa pokazala se djelotvornom u smanjenju razine amonijaka i smanjenju posljedica poremećaja u funkciji jetre uslijed detoksikacijskog učinka. L-ornitin-L-aspartat povećava radnu sposobnost jetre, potpomaže izlučivanje toksičnih tvari i na taj način štiti jetru.