Cistična fibroza i infekcije dišnog puta

Povećana osjetljivost na infekcije

Oboljeli od cistične fibroze prijemljiviji su za infekcije dišnog sustava od ostalih ljudi, upravo zbog žitke i guste sluzi koja oblaže dišne putove u koju se s jedne strane lakše "ukopaju" mikroorganizmi (uzročnici infekcija), a s druge strane bolesnici teže "pokrenu" i izbace taj sekret skupa s mikroorganizmima – čak i kad puno kašlju. Upravo zbog toga takvi pacijenti lakše i češće obole od "banalnih" infekcija, kao što su virusne upale, ili infekcije drugim uobičajenim uzročnicima respiratornih bolesti (poput pneumokoka, zlatnog stafilokoka i bakterije Haemophilus influenzae). Dodatno, opet zbog osobina sluzi u dišnim putovima, podložni su infekcijama specifičnim mikroorganizmima koji su bezopasni za većinu ljudi, no kod njih mogu priječi u kroničnu stanje, poput infekcije bakterijom koja se zove Pseudomonas aeruginosa.

Širenje infekcije dišnog sustava

Za napredovanje bolesti vrlo je važno da se spriječe respiratorne infekcije, a time i pogoršanje plućne funkcije. Stoga svaki bolesnik treba razumjeti kako do infekcije dolazi i što može poduzeti da smanji vjerojatnost zaraze.

Dva su uobičajena puta širenja infekcije dišnog sustava. Jedan je kapljični put, kad se zarazimo udahnuvši zrak u kojem su raspršeni nevidljivi uzročnici. Drugi je dodirom, kad smo dirajući neki zaraženi predmet "pokupili" mikroorganizme na ruku i potom ih prenijeli na lice, u blizini očiju, nosa ili usta, ili smo zagađenim predmetom izravno dotaknuli lice. Neka jednostavna pravila ponašanja smanjuju mogućnost takvog načina prijenosa infekcije.

Opće mjere obrane od infekcije

Ukratko, za obranu infekcije treba provoditi osnovne higijenske mjere koje općenito štite od širenja zaraznih bolesti. Pravila su u mnogočemu ista i za zdrave ljude i za bolesnike s cističnom fibrozom, no (baš zato što su osjetljiviji) bolesnici s cističnom fibrozom trebaju se rigoroznije pridržavati ovih mjera.

U svakom slučaju, valja se kloniti bliskog kontakta s ljudima koji su prehlađeni ili imaju infekciju dišnog sustava. Ne treba stajati u njihovoj neposrednoj blizini, a valja izbjegavati i dodire kao što je grljenje ili ljubljenje, ali i rukovanje. Također se ne smiju upotrebljavati isti predmeti, osobito oni koji idu u usta, kao što su čaše, pribor za jelo ili slamke.

Nadalje, ne smije se jesti iz iste posude, niti grabiti "grickalice" iz iste vrećice jer upravo tu bolesna osoba svojom rukom može prenijeti nešto "svojih" mikroorganizama. Svima je jasno da se kihanjem u okolinu eksplozivno izbaci nešto sekreta iz dišnog puta, ali i prilikom običnog govora u izdahnutom zraku ima mikroorganizama koji nastanjuju naš dišni sustav. Smatra se da je "sigurna" udaljenost da nas ne "dostignu" kapljice sugovornika oko dva metra. U svakodnevnom životu ne razgovaramo na toj udaljenosti, ali kad je riječ o bolesnoj osobi, mudro je odmaknuti se na 2 metra. Ovo pravilo vrijedi i kad smo na otvorenom, a ne samo u zatvorenom prostoru.

Kod kašljanja i kihanja pokrijte usta i nos, najbolje papirnatom maramicom koja se nakon jedne upotrebe baci. Nakon toga treba obavezno oprati ili dezinficirati ruke. U nedostatku maramice, može se kašljati i u "rukav", obično u pregibu lakta, no treba znati da će se uzročnici zadržati na tkanini neko vrijeme i mogu biti izvor zaraze. Najlošija opcija je lice prekriti rukama, ali ih svakako nakon toga treba oprati. Ako primijetite da se ljudi u vašoj okolini ne ponašaju tako, upozorite ih i objasnite zašto su ti postupci od velike važnosti i koristi.

Higijena ruku kao jedan od glavnih koraka u prevenciji

Često pranje i dezinficiranje ruku nije samo promotivni slogan, nego vjerojatno najvažnija i vrlo učinkovita higijenska mjera koja općenito štiti od širenja zaraznih bolesti. Ruke redovito peremo prije jela i kod rukovanja hranom, nakon obavljanja nužde, nakon kihanja ili kašljanja, nakon dodira sa životinjama. Ruke treba prati i nakon diranja predmeta koji su potencijalno zagađeni mikroorganizmima – primjerice kvaka, rukohvata u vozilima javnog prijevoza ili na stubištima, kolica u supermarketima. Uzročnici bolesti preživljavaju neko vrijeme na tim predmetima.

Nadalje, korisno je imati uza se male bočice sa dezinficijensima za ruke i četo ih upotrebljavati. Dezinficijensom se može prebrisati i radna površina, npr. klupa u školi. Važno je ne preskočiti pranje ruku prije nego što se provodi terapija inhalacijama. Pranje ruku treba uvijek biti temeljito – nije dovoljno ispirati vodom, nego valja koristiti sapun. Perite ruke oko pola minute, ne samo dlanove, nego i nadlanice, prste i kožu između prstiju. I sušenje ruku je važno – treba koristiti suh i čisti ručnik ili jednokratni ubrus za brisanje ruku, jer su vlažni ručnici također potencijalno dobro sijelo bakterija.

Mjere i postulati izolacije

Svakako bi trebalo izbjegavati druženje s drugim osobama oboljelima od cistične fibroze. Ovo je pravilo važno stoga da se spriječi križna infekcija, tj. prijenos infekcije uzročnicima koji su karakteristični za cističnu fibrozu s jednog bolesnika na drugog. Mikroorganizmi o kojima je riječ (Pseudomonas aeruginosa, Burkholderia cepacea, meticilin-rezistentni zlatni stafilokok) postaju s vremenom kronični stanovnici dišnog puta s negativnim utjecajem na plućnu funkciju. Razvijaju otpornost na antibiotike, i praktički ih se ne može iskorijeniti iz dišnog puta, nego samo držati koliko-toliko pod kontrolom. Baš zbog mogućnosti unakrsne infekcije zdravstveno osoblje vodi računa da se dva bolesnika s cističnom fibrozom ne sretnu u istom prostoru za vrijeme kontrole u bolničkim ambulantama ili za vrijeme hospitalizacije. Iz istog razloga nikad, ali baš nikad ne dijelite/upotrebljavajte ista pomagala (npr. inhalator) ili pribor kojim se može razmijeniti slina ili druge izlučevine s drugim bolesnicima od cistične fibroze.

Drugi način zašite od ovakve kapljične infekcije jest nošenje maske. Zato je dobro da osoba s cističnom fibrozom nosi masku kad boravi u prostoru gdje je više bolesnih ljudi ili kad je usred gužve, npr. u prepunom tramvaju, osobito u vrijeme kad su prehlade i druge infekcije dišnog sustava česte. Maska u tom slučaju nije znak da je osoba prenositelj neke opasne infekcije, nego je mjera zaštite vlastitog zdravlja. Općenito, u sezoni respiratornih infekcija treba izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi i često provjetravati prostorije.

Nemojte boraviti u vlažnim prostorima, na gradilištima i drugdje gdje odlično rastu bakterije koje su osobito prijemljive za dišni sustav bolesnika sa cističnom fibrozom. Zato izbjegavajte aktivnosti poput vrtlarenja, zalijevanja trave, renoviranja stambenih prostora, ali i kupanja u toplicama i slično. Pseudomonas aeruginosa je ubikvartarna bakterija, široko rasprostranjena u prirodi, u zemlji, prašini i vodi koja se uspješno razmnožava osobito u močvarnim i vlažnim sredinama. Ova bakterija nije opasna za zdrave ljude s kompetentnim imunološkim sustavom; bolesnici s cističnom fibrozom u pravilu imaju dobar imunosni sustav, ali je za njih Pseudomonas opasan iz drugog razloga. Naime, ta bakterija vrlo dobro preživljava i raste u promijenjenoj sluzi dišnog puta oboljelih – dapače, može se posve prilagoditi i transformirati tako da stvori svoju mikrosredinu (tzv. biofilm) u koji ne mogu prodrijeti antimikrobni lijekovi.

Cijepljenje

Cijepljenje je učinkovita zaštita od infekcije. Svake godine se treba cijepiti protiv gripe, bez obzira na dob. Dobro je da se protiv gripe cijepe i članovi uže obitelji te osobe koje su u bliskom kontaktu s bolesnikom, kao jedna od glavnih mjera prevencije širenja infekcije. Treba se procijepiti i protiv pneumokokne infekcije koja može biti težeg tijeka u bolesnika s cističnom fibrozom. Važno je i da se sva uobičajena cjepiva u ranom djetinjstvu prime na vrijeme, jer ona obuhvaćaju i uzročnike infekcija dišnog sustava koji su za bolesnike sa cističnom fibrozom opasniji nego za druge.

Nažalost, nerijetko se čuje da su djeca sa cističnom fibrozom propustila cijepljenje jer su kašljala. Cijepljenje ima smisla odgoditi samo u kratkim razdobljima pogoršanja bolesti, kad zbog toga slabi sposobnost tijela da adekvatno reagira na cjepivo, odnosno da se potakne zaštitna reakcija imunosnog sustava organizma.

Higijenski postupci u svakodnevnom okruženju

Osim u prirodi, Pseudomonas živi i u zatvorenim prostorima. U kućama se nerijetko nalazi na umivaonicima, u zahodskim školjkama – praktički svugdje gdje ima vlage. Primjenjujte stoga jednostavne postupke kojima smanjujete mogućnost da vas "uhvati" ova bakterija: npr. uvijek zaklopite poklopac na WC-u, ne držite mokre krpice ili spužvice na umivaoniku za pranje sanitarija, izbjegavajte spužve za pranje svog tijela, a ako ih koristite, posušite ih do kraja nakon uporabe sušilom za kosu.

Nadalje, redovito i temeljito održavajte higijenu pribora koji koristite u terapiji, napose inahalatora, ali i drugog pribora. Perite ruke prije pripreme terapije, a nakon inhalacije odvojite masku, isperite i dobro posušite sve dijelove. Nemojte ostaviti dijelove inhalatora da se cijede i suše na ubrusu, nego ih posušite fenom.