Žučni kamenci

Tipovi kamenaca

Prema izgledu i kemijskoj strukturi žučne kamence dijelimo u dvije osnovne skupine: - kolesterolski (80%) - pigmentni kamenci (20%).

Kolesterolske kamence opet dijelimo na:

• čiste kolesterolske kamence - obično jedan veći kamenac, žuto bijele boje
  
• miješane kamence - obično više usitnjenih kamenaca
  

Pigmentni kamenci u našoj populaciji spadaju u tzv. zapadni tip pigmentnih kamenaca, a obično su malih dimenzija, crnog izgleda poput ugljena. Ovaj oblik kamenaca nalazimo kod bolesnika s kroničnim bolestima kao što su kronična hemoliza, alkoholna ciroza jetre i kronična infekcija žučnih putova. U 80% slučajeva kamenci su posljedica taloženja kolesterola i zovu se kolesterolski kamenci. Za nastanak ovog tipa kamenaca, najvažnija je prisutnost žuči prezasićene kolesterolom.

Rizični faktori za nastanak kamenaca

Prehrana svakako igra važnu ulogu u stvaranju žučnih kamenaca, pogotovo prehrana bogata masnoćama i ugljikohidratima, za kojom često posežemo u zimskim mjesecima. Naime, u tim mjesecima smo tradicionalno skloni jačoj hrani, koja pogoduje stvaranju žučnih kamenaca, ali i pojavi simptoma kod osoba koje već imaju ove kamence.

Također se smatra da je pretilost rizični faktor za pojavu kamenaca. Nije toliko bitan sam kalorijski unos, već energetska neravnoteža koja pritom nastaje zbog manjka fizičke aktivnosti. Dokazano je da mršavost zaštićuje od pojave žučnih kamenaca.

Važni su i povišeni trigliceridi putem kojih dolazi do povećane sekrecije kolesterola u žuči te je veća mogućnost stvaranja kamenca. Važnu ulogu u stvaranju kamenaca ima i smanjeni rad i pokretljivost žučnog mjehura.

Simptomi bolesti

Bez obzira na vrstu, kamenci mogu imati promjer od 2 mm do 5 cm. Žučni mjehur može ispuniti jedan žučni kamenac ili može biti prepun manjih kamenaca. Krene li koji od njih prema tankom crijevu, najčešće zaglavi u vodu žučnog mjehura i tada uzrokuje tegobe.

Utješno je da gotovo 80% onih koji imaju žučne kamence nemaju tegobe, te da mnogi i dvije godine nakon početka stvaranja kamenaca nemaju nikakve simptome. Za ove kamence, koje ne prate simptomi bolesti, u medicini se koristi naziv ''tihi kamenci''. Drugih 20% već 30 minuta nakon obilnog i masnog obroka može mučiti bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina i povraćanje.

No, "najspektakularniji" simptom kojeg stvaraju kamenci jest žučna kolika. Ona se prezentira kao jaka, konstantna, mukla bol u gornjem, desnom kvadrantu trbuha, odnosno pod desnim rebrenim lukom. Bol počinje naglo, iznenada, traje nekoliko sati, nakon čega ostaje osjećaj tupe, mukle boli naredna 24 sata. Bolesnici su često nemirni u potrazi za položajem tijela koji bi im smanjio bol. Bol se može karakteristično širiti pod desnu lopaticu.

Opstrukcija (začepljenje) žučnih vodova kamencem može dovesti do upale žučnog mjehura, kolecistitisa.

Dijagnoza kamenaca

Osim fizikalnim pregledom, koji otkriva bolnost u gornjem desnom dijelu trbuha, žučni kamenci se dijagnosticiraju krvnim pretragama te rendgenskim i ultrazvučnim pretragama, pri čemu je prednost ultrazvuka ta, što s 99% točnošću otkriva žučne kamence promjera svega 2 mm.

Nativna rendgenska snimka trbuha pokazat će kamence u otprilike 20% bolesnika, kod kojih u kamencima postoji dovoljna količina kalcija. Od ostalih metoda koje se rjeđe primjenjuju treba spomenuti peroralnu kolecistografiju, intravensku biligrafiju, scintigrafiju žučnih vodova, perkutanu transhepatičku kolangiografiju te endoskopsku retrogradnu kolangiopankreatografiju (ERCP).

Liječenje

Kamenci mogu biti prisutni u žučnom mjehuru bez stvaranja smetnji ili mogu stvarati smetnje. Najbolje je kada žučni kamenci imaju promjer manji od 3 cm i ne stvaraju probleme jer se tada preporučuje liječenje čekanjem. Osim što se oboljelom preporučuje promjena načina prehrane, ne mora uzimati lijekove niti se podvrgnuti kirurškom odstranjenju kamenaca. Izuzetak čine oboljeli koji imaju veliki rizik od pojave raka žučnog mjehura ili komplikacija žučnih kamenaca te koji imaju polipe na žučnom mjehuru. Kad se smetnje jednom jave, obično traju dok se žučni mjehur ne odstrani operacijom.

Indikaciju za kirurški zahvat predstavlja žučni kamenac koji daje simptome, stvara kliničke komplikacije, kao i prisutnost kamenaca u velikom žučnom vodu. Operacija se danas najčešće radi endoskopskim putem, uporabom kamere i specijalnih instrumenata, a može se raditi i klasičnim načinom pristupa otvaranjem dijela trbušne stjenke.

Prednost endoskopske metode je u manjem oštećenju trbušne stjenke, bržem poslijeoperativnom oporavku bolesnika i manje vidljivim ožiljcima. Kada žučni kamenci zadaju tegobe bolesniku, a on zbog poodmakle dobi ili ozbiljnih zdravstvenih problema ne može ići na operaciju, može se odrediti terapija lijekovima.

Oboljeli tada uzima pripravke žučnih kiselina (kenodeoksikolna i ursodeoksikolna kiselina) za otapanje kamenaca. No, kod nas se ovaj način liječenja rijetko primjenjuje jer pomaže samo kod čistih kolesterolskih kamenaca, čiji promjer nije veći od 1,5 cm.

Danas je posebno popularna metoda litotripsije, odnosno razbijanja kamenaca. Za takav postupak primjenjuje se metoda razbijanja kamenaca tzv. izvantjelesnim šoknim valovima. Terapija je posebno uspješna ako bolesnici odgovaraju kriterijima za korištenje ove metode (npr. kamenci do 3 cm u promjeru, do 4 kamenca u žučnom mjehuru, odsutnost akutnih upalnih procesa).

Žučna dijeta

Kada osoba boluje od žučnih kamenaca ili drugih bolesti žučnog mjehura, obično se preporučuje prehrana/dijeta s niskim udjelom masti, kojom se nastoje izbjeći komplikacije. U akutnoj fazi dijeta je lagana, lako probavljiva, uglavnom sastavljena od ugljikohidrata, s manje vlaknastih tvari, a nakon smirenja simptoma dodaju se i proteini te proširuje jelovnik. Treba voditi računa kako se hrana priprema - potrebno je odvojiti sve vidljive masnoće s mesa, a ono se priprema kuhanjem, parenjem ili pirjanjem, čak i pečenjem u specijalnim posudama bez dodatka masnoća, a ne prženjem. Treba jesti češće, ali da niti jedan obrok ne bude preobilan. Poslije većeg obroka dobro je leći barem pola sata, a na predio žučnog mjehura staviti po potrebi topao oblog ili termofor. Pri napadu bolova ograničava se prehrana na zašećereni čaj, voćne sokove i obrano mlijeko, a najbolje je uzdržavati se od hrane.

Nekoliko savjeta o pravilnom unosu masti:

1. konzumirajte nemasno mlijeko (do 1% mliječne masti) i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti
   
2. crveno meso u svome jelovniku zamijenite bijelim (piletina, puretina) i ribom
   
3. nemojte jesti prženu hranu
   
4. jaja konzumirajte oprezno, izbacite žumanjak
   
5. uključite bogatstvo voća, povrća i sokova u prehranu
   
6. izbjegavajte rafinirani šećer i slatkiše, te kofein i čokoladu
   
7. izbjegavajte nagle promjene tjelesne mase