Ako uzmete dijetetski pripravak postoji mogućnost da budete pozitivni na zabranjenu supstancu, koja nije navedena na etiketi proizvoda. To može značiti prekršaj antidoping pravila USADA-e (United States Anti-Doping Agency). Američka Administracija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA) tretira dijetetske pripravke drugačijim setom pravila u odnosu na lijekove.
FDA je svjetska alfa i omega po pitanju sigurnosti lijekova, stoga ćemo se ovdje često služiti citatima Američke agencije za hranu i lijekove. Godine 1994. u američkom je Kongresu prošao Dietary Supplement Health and Education Act (DSHEA), koji kaže kako su proizvođači dijetetskih pripravaka sami odgovorni za sigurnost supstanca prethodno njihovu plasiranju na tržište. FDA je odgovorna za poduzimanje akcija protiv svakog nepouzdanog pripravka koji se nađe na tržištu.
U pravilu to znači da dijetetske pripravke proizvođač ne mora registrirati kod FDA-e niti mu treba FDA-ino odobrenje za plasiranje dijetetskog proizvoda na tržište, ali da će svakako biti problema od strane FDA-e ako se proizvod pokaže nesigurnim - za razliku od lijekova koji prolaze puno rigorozniju i dugotrajniju provjeru prije puštanja u promet.
DSHEA u osnovi dozvoljava da supstance koje se prodaju kao dijetetski pripravci budu tretirane kao prehrambeni artikli, a ne kao farmaceutski pripravci. Dijetetski pripravci na koje se odnosi ova smjernica uključuju vitamine, minerale, biljne pripravke, aminokiseline, ekstrakte tkiva (npr. enzime ili tkiva organa ili žlijezda), koncentrate, metabolite ili ekstrakte. Iako FDA zahtijeva da lijekovi budu dokazano sigurni i djelotvorni, za dijetetske pripravke to je nebitno tj. ne treba biti dokazano da liječe ili sprečavaju bolest ili mijenjaju njezin tijek.
Promjena tih pravila u zakonu stvorila je raj za oglašavanje dijetetskih pripravaka kao ergogenih sredstava, s usmjerenjem prema sportašima kao korisnicima. Ti "nutraceutici" često se oglašavaju kao sredstva za povećanje mišićne mase, povećanje snage, povećanje izdržljivosti i/ili pobuđivanje proizvodnje i iskorištavanje energije. Za napomenu - lijekovi se ne smiju reklamirati (osim tzv. "over the counter"-lijekova, odnosno onih koji se mogu kupiti bez liječničkog recepta), no dijetetski pripravci smiju.
U prilog tvrdnji da mnogi dijetetski pripravci promovirani kao ergogena sredstva imaju sumnjivu vrijednost ide i činjenica da su mnogi od tih proizvoda nesigurnog sadržaja i čistoće pa postoji velika mogućnost da sportaš konzumira zabranjenu tvar, a da ni sam to ne zna. U nekim proizvodima nađene su zabranjene supstance (diazepam, testosteron) koje nisu navedene na listi sastojaka. U jednoj studiji vođenoj od strane Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO, IOC), 45 (18,8%) od 250 suplemenata kupljenih od tvrtki u SAD-u, sadržavalo je prohormone koji nisu bili navedeni na listi sastojaka.
U drugim zemljama također postoje slični proizvodi, a sportašima su dostupni preko Interneta. Unatoč tim problemima, dijetetski pripravci za poboljšanje sportskih rezultata su popularni kod sportaša na svim razinama natjecanja. Od sportaša koji su testirani na doping tijekom OI-a 2000. u Sidneyu, njih 22,5% je svojevoljno priznalo da su koristili i druge pripravke osim vitamina, minerala i aminokiselina.
U jednoj studiji na sveučilišnim sportašima, 42% od 21 225 anketiranih priznalo je korištenje dijetetskih pripravaka (isključujući vitamine) 12 mjeseci prije ankete. Od onih koji su to priznali, 27,3% ih je izjavilo da su uzimali pripravke radi poboljšanja sportske izvedbe i rezultata, a 57% ih je priznalo da ih uzimaju još od srednje škole.
Androstendion je prohormon, kojeg proizvode spolne i adrenalne žlijezde u muškaraca i žena. On je prethodnik testosterona i estrona i posjeduje slaba androgena svojstva. Androstendion povećava proizvodnju testosterona u tijelu. Kontrolirane studije o učinkovitosti oralnog androstendiona i povećanju koncentracije testosterona potvrdile su te pretpostavke. Unatoč svemu, nije dokazano da uzimanje androstendiona uzokuje povećanje mišićne mase ili snage.
Popularnost androstendiona naglo je porasla nakon što je 1998. američki igrač bejzbola Mark McGwire spomenuo da je uzimao androstendion nakon čega je srušio rekord lige u broju home runova. Ako uzimanje androstendiona uzrokuje povećanje koncentracije testosterona tada bi i nuspojave morale biti iste kao i kod uzimanja anabolično-androgenih steroida. Razmatra se mogućnost da androstendion bude proglašen anaboličkim steroidom.
Dehidroepiadrosteron (DHEA) je prethodnik mnogih hormona i ima slaba androgena svojstva. FDA je skinula DHEA s liste lijekova još 1985. i danas se reklamira kao dijetetski pripravak. O DHEA-u se govorilo kao o "superhormonu" koji jača imunitet, povećava libido, prevenira rak i kardiovaskularne bolesti i služi kao "antidot starenja". Kad se promovira kao ergogeno sredstvo, za DHEA se govori da povećava koncentraciju testosterona jer je prekursor androstendiona i androstendiola. Unatoč tome, niti jedna studija nije pokazala povećanje testosterona niti ergogenu učinkovitost DHEA-a.
Bilo kakav utjecaj DHEA-a na povećanje sportskih performansi je samo teoretski, ali unatoč tome je zabranjen od strane WADA-e, kao i drugih sportskih organizacija. Kod žena koje su uzimale DHEA bilo je nuspojava sličnih onima kod uzimanja anaboličnih steroida (maskulinizacija - poprimanje nekih muških obilježja).
Kreatin je aminokiselinska komponenta koja se normalno sintetizira u tijelu. Enzimi koji sintetiziraju kreatin mogu se naći u jetri, bubrezima i gušterači. Kreatina ima i u hrani, a najviše ga sadrže meso i riba. Kreatin, uziman kao sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, postao je jedan od najpopularnijih dijetetskih pripravaka (osim vitamina i minerala), kako među amaterima tako i profesionalcima u sportu. Oni koji promoviraju uporabu kreatina, tvrde da on povećava proizvodnju energije, promovira rast i jačanje mišića, smanjuje vrijeme oporavka, povećava izdržljivost i pomaže u puferiranju prekomjernih količina mliječne kiseline. Iako se kreatin ne smatra anaboličnim sredstvom, neke su od tih tvrdnji i dokazane u kontroliranim studijama. Pokazano je da kreatin pomaže u kratkotrajnim (30-60 sekundi), eksplozivnim, anaerobnim radnjama pa bi koristi od njega mogli imati sprinteri u trčanju, biciklizmu, plivanju i eventualno dizači utega i bacači u atletici. Osobe koje imaju male zalihe kreatina (vegeterijanci) bi mogli imati najviše koristi od uzimanja kreatina. Ta činjenica možda dokazuje zašto neki pojedinci imaju napredak nakon uzimanja kreatina, a neki ne.
Također, vrhunski trenirani sportaši, koji su dosegli maksimum u mogućnosti skladištenja i korištenja kreatina, od dodatnog uzimanja nemaju nikakve koristi. Ergogeni efekti kreatina na sportove izdržljivosti ili aerobno vježbanje i aktivnosti (trčanje i plivanje na duge pruge) nejasni su i još nedokazani. Te činjenice mogu se objasniti time što se smatra da su za dugotrajajuće aktivnosti odgovorni drugi biokemijski procesi, dok je kreatin fosfat minorni izvor energije jer mu je vijek trajanja samo 10-20 sekundi maksimalnog anaerobnog rada.
Zbog povećanog interesa za kreatin bilo bi od velike koristi da se naprave dodatne studije koje bi rasvijetlile mnoge nepoznanice vezane uz tu supstancu. Najčešće nuspojave vezane uz kreatin se vežu uz zadržavanje tekućine u tijelu i dobivanje na težini. Trenutačno kreatin nije na listi zabranjenih sredstava po WADA-i.
Efedra ili ma huang je biljni ekvivalent efedrina. Do skidanja s američkog tržišta u proljeće 2004., bio je reklamiran kao "prirodan" i često je prodavan u kombinaciji sa kofeinom. Proizvodi koji sadrže efedru su unatoč skidanju sa tržišta, dostupni iz drugih zemalja. Za organizacije koje zabranjuju efedru ne postoji razlika među izvorima (prirodni ili sintetski). Publicirane studije o efedri i njezinom učinku na poboljšanje tjelesnih mogućnosti su evidentno manjkave, a opasnosti očite. Sportaši koji uzimaju efedru su u opasnosti od nuspojava koje imaju odlike uzimanja efedrina (stimulacija centralnog živčanog sustava i kardiovaskularnog sustava) i opasnost od smrti.
Ako se preparati efedre uzimaju u kombinaciji s kofeinom tada su učinci na SŽS i kardiovaskularni sustav još više potencirani. Ono što je navelo WADA-u da zabrani efedru je 17 000 prijavljenih slučajeva nuspojava vezanih uz upotrebu alkaloida efedre. Svojih "5 minuta slave" efedra je dobila kada je bacač Baltimore Oriolesa umro, a smrt je povezana s korištenjem efedre. Sportaši moraju biti posebno oprezni kod uzimanja preparata jer će biti kažnjeni ako se ustanovi da su uzimali efedru, bili oni svjesni ili ne da je nekakav preparat sadržavao efedru.
Danas postoji široki spektar supstanci i proizvoda koje sportaši koriste sa svrhom poboljšavanja rezultata u natjecanjima sa nadom da djeluju. Još će se s vremenom pojaviti i novi jer je potreba sportaša za "biti bolji" sve veća. Npr. riboza je relativno nov dijetetski pripravak koji se reklamira kao ergogeno sredstvo. Smatra se da povećava proizvodnju energije na isti način kao i kreatin. Časopisi i novine su puni oglasa koji ciljaju na sportaše i druge konzumente sa tvarima koje će im omogućiti da budu "brži, viši, jači". S vremenom će se sportaši obratiti proizvođačima da proizvedu supstance koje neće moći biti otkrivene doping testovima.
Profita željni proizvođači neće puno oklijevati. Slučaj koji je uzrokovao skandal u listopadu 2003. godine je pokazao da su neki američki sportaši upotrebljavali tetrahidrogestrinon (THG), proizvedeni steroid koji je imao namjenu da ne bude detektiran testovima.
Na listi optuženika našla se i slavna Marion Jones. Postoji i opasnost da genetički inženjering bude upotrijebljen u svrhu dopinga pa se tako našao na listi zabranjenih sredstava WADA-e pod definicijom "neterapeutska upotreba gena, genskih elemenata i/ili stanica koji imaju sposobnost povećavanja performansi sportaša."
Unatoč zakonskim dopuštenjima o uzimanju nekih od gore navedenih pripravaka, velika opasnost leži u smanjenoj kontroli tih istih pripravaka. Prethodno pojavljivanju novog lijeka na tržištu, isti je morao proći rigorozne kvalifikacijske norme i zadovoljiti sigurnosne uvjete. To ne vrijedi za dijetetske pripravke i oni su podvrgnuti puno manjoj kontroli, a iz istih razloga, nije dokazano da stvarno djeluju. Nadalje, ono što piše na poleđini etikete proizvoda, ne znači da odgovara stvarnom sastavu. Iz svega navedenog, dvaput razmislite prije nego što uzmete nešto u teretani.