Poštovanje. Moja rođakinja ima 35 godina. Prije 10 godina dobila je prvi epileptični napadaj. Dugo vremena uzimala je fenobarbiton i natrijev valproat, ali rezultata nije bilo, osim manje učestalosti napadaja. Kasnije su na nalazu magnentne rezonance pronađene globalne kortikalne difuzne reduktivne promjene na obje mozdane hemisfere; corpus callosum u potpunosti hipotrofičan. Cijeli nalaz govorio je u prilog cerebralne atrofije. Nalaz EEG-a bio je u granicama normale. Klinički, ona sada nije u mogućnosti samostalnog kretanja, a nivo intelektualnih sposobnosti je daleko od normalnog s nemogućnošču normalnog govora i mišljenja. Epileptični napadi su još prisutni. Molim vas za Vase mišljenje o daljnjem liječenju.

Na osnovi podataka koje ste mi dali moguće je da se kod Vaše rođakinje radi o jednoj od malformacija razvoja mozga, iako treba isključiti i eventualno prenatalno, perinatalno ili postnatalno oštećenje mozga. Vjerojatno je epilepsija simptomatska, dakle uzrokovana oštećenjem mozga, ali nemam opis napadaja na osnovu kojih bi se mogala odrediti terapija, tj. točnu dijagnozu. Terapijske smjernice daju se na osnovi detaljnih anamnestičkih (od same osobe) ili heteroanamnestičkih podataka (obitelj) te cjelokupne učinjene obrade (EEG, videoEEG, 24 satni EEG, MR mozga, laboratorijska, genetska obrada). Pristup svakom bolesniku je individualan nakon sagledavanja svih nalaza i podataka. Danas u Hrvatskoj ima dovoljan broj standardnih (starijih) antiepileptika, kao i antiepileptika tzv. četvrte generacije (noviji lijekovi) koji mogu pomoći u uspješnom liječenju, a ukoliko je ono neuspješno, mogu se razmotriti i neurokirurške metode (ukoliko ima indikacija), kao primjerice VNS (vagus nerve stimulation).

Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog