Kožne promjene i bolesti

Anatomija i funkcija kože

Koža predstavlja izravnu barijeru vanjskim utjecajima. Od njezinih najvažnijih uloga valja navesti da štiti naš organizam od vanjskih patogena, temperaturnih ekstrema, gubitka tekućine iz tkiva, sudjeluje u termoregulaciji, nosi funkcije osjeta, ima imunološku funkciju te igra važnu ulogu u sintezi vitamina D.

Koža se sastoji od tri glavna sloja: epidermisa, dermisa i hipodermisa (potkožnog tkiva), koji se međusobno razlikuju po građi i po svojoj specifičnoj funkciji.

Uz kožu se nadovezuju tzv. kožni adneksi - dlake, nokti i kožne žlijezde (znojnice i lojnice). Riječ je o anatomskim strukturama pridruženim koži koje pružaju mehaničku zaštitu kože, pomažu pri regulaciji tjelesne temperature, podmazuju površinu kože  te obavljaju srodne specijalizirane funkcije.

Struktura kože (debljina, pokrivenost dlakama, distribucija kožnih žlijezda) razlikuje se na pojedinim dijelovima tijela pa primjerice koža dlanova nema dlaka i vrlo je čvrsta, dok je s druge strane koža nadlanica prekrivena dlakama i mnogo delikatnije građe. Struktura kože određena je genetski i evolucijski, a povezana je s funkcijom dijela tijela koji prekriva.

Oboljenja kože

Budući da je koža površinom vrlo velik i kompleksan organ te je izložena brojnim unutarnjim i vanjskim štetnim čimbenicima, razne kožne promjene vrlo su česta pojava. Ozljede i oštećenja, dermatitisi, sumnjivi madeži, tumori kože, akne, osipi, promjene povezane s alergijskim reakcijama, ožiljci, autoimune bolesti, poremećaji rada žlijezda znojnica i lojnica, razni poremećaji rasta i estetike kose i noktiju - samo su neki od učestalih problema povezanih s kožom s kojima se liječnici svakodnevno susreću. Osim toga, na koži se mogu očitovati i brojni poremećaji rada drugih organa u ljudskom organizmu (žutica kao manifestacija bolesti jetre, blijeda koža kao posljedica anemije, tzv. trofičke promjene kod poremećaja cirkulacije i slično).

Promjene na koži (eflorescencije) javljaju se u više oblika, a mogu biti u razini kože (makula), iznad razine kože (papula, plak, urtika, cista, ljuska, mjehurić, tumor, krasta...) i ispod razine kože (ogrebotina, ožiljak, ragada, ulkus, atrofija...). Poznavanje promjena na koži omogućava dermatolozima postavljanje ispravne dijagnoze i određivanje odgovarajuće terapije.

Terapija i prevencija

Uvijek je potrebno otkriti i, ako je moguće, liječiti uzrok kožne promjene jer samo simptomatsko liječenje često dovodi do povratka tegoba. Moderna dermatologija nudi razne napredne mogućnosti liječenja brojnih kožnih poremećaja, no u svakom je slučaju prevencija bolesti na prvom mjestu. Ovo se posebice odnosi na osobe koje imaju predispoziciju za obolijevanje od malignog melanoma, potencijalno smrtonosne bolesti koja se češće javlja kod dugotrajnog izlaganja kože sunčevoj svjetlosti. Treba imati na umu da "koža pamti", odnosno učinak štetnog UV-zračenja se s godinama kumulira, čime se povećava opasnost od pojave melanoma kasnije tijekom života.

Također je potrebno redovito pratiti sve pigmentne promjene (madeže) na koži, a one sumnjive odmah odstraniti kako se ne bi razvile u malignu tvorbu.

Zdrava koža

Održavanjem kože zdravom mnogo ćemo učiniti ne samo za svoje fizičko zdravlje nego i za samopouzdanje i životno zadovoljstvo. Pravilna zaštita kože smanjit će opasnosti od ozljeda i oštećenja, a pravilna prehrana pružit će koži potrebne nutrijente kako bi ostala lijepa i mogla kvalitetno obavljati svoje funkcije. Danas postoje razni kozmetički preparati prilagođeni tipu kože (mlađa, starija; masna, suha, normalna koža), stoga bi svatko trebao pronaći kozmetiku koja mu najviše odgovara i redovito je primjenjivati. Budući da su neke promjene na koži povezane s opasnim bolestima, one se ne smiju ignorirati već je svaku sumnjivu promjenu potrebno pokazati liječniku kako bi se na vrijeme moglo intervenirati. Uz malo pažnje može se učiniti puno za vlastito zdravlje.