Velika većina seoskih, a, nemojmo se zavaravati, i gradskih kućanstava, koristi peći na drva. Opasnost od CO-a prijeti nam i iz plinskih pećnica, automobila u garažama, nepročišćenih dimnjaka, uređaja na drveni ugljen, neispravnih ventilacijskih sustava - a posljedice su fatalne. Ugljični monoksid (CO) je plin bez boje, mirisa i okusa, a za razliku od nekih drugih plinova, ne iritira kožu. To znači da ga ne možete vidjeti, nanjušiti ili na bilo koji drugi način osjetiti, čime je CO i zaslužio svoj maligni pseudonim - nevidljivi ubojica.
Ugljični monoksid je (CO je kemijski simbol za ugljični monoksid i označava molekulu koja se sastoji od ugljika i kisika) plin bez boje i mirisa, ne iritira kožu. To su važne karakteristike obzirom da ga se ne može vidjeti, osjetiti njuhom, niti prepoznati na bilo koji drugi način osim posebnim detektorima s alarmnim sustavom. Ugljični monoksid nastaje nekompletnim izgaranjem, posebno krutih, tekućih i plinskih goriva. Ugljični monoksid stvara se sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik, a bez dovoljnog pristupa kisika, odnosno zraka. Uređaji na prirodni plin, tekući petrolej, ulje, kerozin, drva i drveni ugljen tako postaju proizvođači smrtonosnog ugljičnog monoksida.
Crvene krvne stanice (eritrociti), sadrže hemoglobin, kemijski spoj kojem je funkcija vezanje kisika u plućima i otpuštanje kisika u tkivima. Hemoglobin brže veže CO nego kisik. Ako je mnogo CO-a u zraku kojeg udišete, hemoglobin će brže postati zasićen ugljičnim monoksidom i neće moći vezati kisik. Efekt je sličan gušenju (također se radi o nedostatku kisika).
Trovanje je uzrokovano udisanjem ugljičnog monoksida. Svaki uređaj sa sagorijevanjem emitira ugljični monoksid. To su: mobilni uređaji za grijanje na propan, roštilji na drveni ugljen (drveni ugljen nikada se ne smije paliti na zatvorenom!), mobilni i loše ventilirani uređaji na plin.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr), u Hrvatskoj je 2003. godine 38 ljudi umrlo od trovanja ugljičnim monoksidom, od čega su 3 bila samoubojstva. Tablica 1. Broj umrlih od trovanja ugljičnim monoksidom (prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo)
GODINA | BROJ UMRLIH OD TROVANJA S CO | SAMOUBOJSTVA S CO-om |
2003. | 38 | 3 |
2002. | 30 | 8 |
2001. | 28 | |
2000. | 26 | |
1999. | 34 |
Simptomi su slični simptomima gripe, no bez povišene temperature. Radi se o sljedećim simptomima:
Mnogi ljudi s CO-otrovanjem zamijene svoje simptome sa simptomima gripe ili budu pogrešno dijagnosticirani kod svojih liječnika, što može rezultirati tragičnim i nepotrebnim smrtima. Ljudi koji su izloženi ugljičnom monoksidu prilikom spavanja ili su konzumirali alkohol, mogu umrijeti od otrovanja ugljičnim monoksidom i prije pojave simptoma.
Posljedice izloženosti ugljičnom monoksidu ovise o koncentraciji CO-a i dužini izlaganja, kao i zdravstvenoj kondiciji osobe. Koncentracija CO-a mjeri se u dijelovima na milijun (parts per million = ppm). Izlaganje CO-u u koncentracijama 1 do 70 ppm ne mora uzrokovati pojavu simptoma, iako određeni srčani bolesnici mogu osjetiti bol u prsima. Kako se koncentracija CO-a penje i prelazi 70 ppm, simptomi postaju vidljiviji (glavobolja, mučnina, slabost). Na razini između 150 i 200 ppm, mogući su dezorijentacija, nesvjestica i smrt.
Ako mislite da ste izloženi otrovanju ugljičnim monoksidom, hitno izađite na svježi zrak. Otvorite prozore i vrata radi ventilacije, zatvorite sve uređaje na sagorijevanje i napustite kuću. Nazovite vatrogasce i izvijestite ih o problemu, a vi se javite svom liječniku. Mogli biste izgubite svijest i umrijeti ako ne poduzmete ništa. Kod javljanja liječniku recite mu/joj da sumnjate na otrovanje CO-om. Prije nego što ponovo pustite sumnjivi uređaj u funkciju, neka ga profesionalac pregleda i ustanovi kvar.
Tretman na licu mjesta: osobu je potrebno iznijeti na svježi zrak i provjetriti prostoriju. Odmah pozovite hitnu pomoć. Potrebno je primijeniti umjetno disanje ako je osoba prestala disati.
Prije nego što zovete hitnu pomoć utvrdite sljedeće: pacijentovu dob, tjelesnu masu i stanje u kojem se nalazi te koliko dugo je osoba bila izložena ugljičnom monoksidu.
Što očekivati na hitnom odjelu u svrhu liječenja? Primjenu kisika, monitoriranje vitalnih znakova, primjenu lijekova, moguć tretman u hiperbaričnoj komori.
Prognoza - Ako se osoba oporavlja, taj će oporavak biti spor. Ovisno o razini izloženosti ugljičnom monoksidu i vremenu izloženosti, moguće je i trajno oštećenje mozga. Ako osoba nakon 2 tjedna i dalje ima oštećene mentalne sposobnosti, mogućnost kompletnog oporavka malo je vjerojatna. Čak iako je osoba nakon tretmana u dobrom stanju, moguća je pojava mentalnog oštećenja unutar prva 2 tjedna.
Pobrinite se da su kućni uređaji instalirani u skladu s preporukama proizvođača i lokalnih graditeljskih uputa. Preporuka je da ih instaliraju profesionalci. Potrebno je godišnje provjeravati sisteme za grijanje, uključujući dimnjake i ventilacijske sustave te ih servisirati. Inspektor bi trebao provjeriti dimnjake i otvore zbog mogućnosti blokade, korozije, parcijalne ili kompletne nepovezanosti dijelova ili gubitka dijelova.
CO-detektori/alarmi dizajnirani su tako da se aktiviraju prije nego se postignu potencijalno opasne koncentracije CO-a. Obzirom da iz razumljivih razloga ne možemo reklamirati, a želimo Vas informirati o dostupnosti detektora ugljičnog monoksida na hrvatskom tržištu, preporučamo Vam sljedeće: u tražilicu na hrvatskom utipkajte "detektor ugljičnog monoksida" i pritom će se u rezultatima izlistati nekoliko proizvodnih firmi. Cijene se kreću od cca. 500 kuna za kućanstva do cca. 3000 kn za profesionalne detektore, npr. industriju i slično, no koji se istovremeno mogu postaviti i u domaćinstva. Preporuka koji izabrati nije laka (osim, naravno, financijske), no osim cijene, posebno obratite pažnju na sljedeće: raspitajte se na koliko se ppm (parts per milion - opis gore) uređaj aktivira. Što je uređaj senzibilniji, to će se i ranije aktivirati te vam pružiti bolji osjećaj sigurnosti.
CO-alarme potrebno je instalirati prema uputama proizvođača. Proporuke CPSC-a (US Consumer Product Safety Commisision) glase da je jedan alarm poželjan u predsoblju i u svakoj spavaćoj sobi unutar stana. Detektore je moguće uključiti u utičnicu ili postaviti visoko na zid, obzirom da se CO dobro miješa sa zrakom. Ništa ne smije prekrivati detektor.
Nikada ne ignorirajte alarm. Nazovite vatrogasce i ODMAH se evakuirajte na svježi zrak - van kuće/stana ili kraj otvorenih vrata/prozora.
VAŽNE NATUKNICE: