Kada posumnjati da dijete ima astmu?

Oblici astme

Za početak je potrebno naglasiti da postoji nekoliko oblika dječje astme, a najčešći je oblik alergijska astma, odnosno astma potaknuta alergijskom reakcijom na neki od inhalacijskih ili (rjeđe) nutritivnih alergena. Najčešće je riječ o preosjetljivosti na grinje, pelud trava, stabala ili ambrozije. Osim alergijske astme postoji i astma uzrokovana tjelesnim naporom, virusnim infekcijama, hladnim zrakom ili određenim lijekovima.

Kako alergijska astma može biti nasljedna, veću pozornost na simptome trebaju obratiti roditelji kojima starije dijete (ili oni sami) boluju od neke alergijske bolesti. Treba napomenuti da ta alergijska bolest ne mora biti astma, već se može raditi o alergijskom rinitisu ili atopijskom dermatitisu.

Simptomi koji upućuju na odlazak liječniku

Simptomi astme najčešće se pojavljuju oko pete godine života, no mogu se pojaviti i ranije, a ponekad i tek u pubertetskoj dobi. Djeca koja su u dojenačkoj ili ranoj dječjoj dobi imala atopijske kožne promjene, zatim koja su bila alergična na kravlje mlijeko ili druge nutritivne alergene, ali i ona djeca koja su tijekom virusnih infekcija imala bronhoopstrukcije (dakle otežano su disala uz hroptanje ili zviždanje u prsnom košu) pokazuju veću sklonost da kasnije tijekom života obole od astme. Simptomima astme mogu prethoditi i simptomi alergijskog rinitisa kao što su svrbež i vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje, crvenilo i svrbež očiju.

Astma može početi naglo i snažno, u kojem slučaju je nije teško prepoznati. To su iznenadni napadi suhog kašlja popraćeni zviždanjem ili piskanjem u prsnom košu te otežanim disanjem. Takvo stanje može životno ugroziti dijete i ako se pojavi prvi put, a da nisu propisani lijekovi koji služe za olakšavanje simptoma, dijete je svakako potrebno uputiti u najbližu medicinsku ustanovu. U slučajevima kad dijete već ima postavljenu dijagnozu astme, ali do sada nije imalo takav nagli napad, to je stanje u kojemu treba primijeniti salbutamol ili sličan lijek koji je djetetu zasigurno preporučen kao lijek za brzo olakšavanje tegoba.

Kašalj kao vodeća tegoba

Svakako treba naglasiti da prethodno opisanom dramatičnom stanju najčešće prethode blagi simptomi koji roditeljima mogu promaknuti. Radi se o dugotrajnom suhom kašlju koji neprekidno može biti prisutan tijekom nekoliko mjeseci ili se može pojavljivati povremeno. Kašalj je uglavnom suh, no može biti i produktivan. Najčešće se javlja noću i to obično ne odmah kada dijete zaspi, nego sredinom noći ili u ranim jutarnjim satima. Kašalj koji se javlja odmah po lijeganju u krevet najčešće je uzrokovan sekrecijom iz gornjih dišnih putova. Ponekad se djeca bude noću zbog kašlja i osjećaja nedostatka zraka.

Ako se kašalj kod djeteta ponavlja u određeno doba godine te se može povezati s izloženošću određenom alergenu, vjerojatno se radi o astmatskom kašlju. Primjerice, djeca alergična na mačju dlaku vjerojatno će odmah pri susretu s mačkom početi kašljati ili kihati. Ipak, treba napomenuti da djeca mogu biti alergična na više različitih alergena koji su prisutni u različitom vremenskom razdoblju, stoga simptomi mogu biti izraženi i tijekom čitave godine. Tako preosjetljivost na grinje može uzrokovati simptome tijekom cijele godine, no oni su ipak izraženiji zimi.

Kašalj u astmi može biti potaknut i tjelesnim naporom. Djeca s nekontroliranom i neliječenom astmom mogu se brže umarati i teže podnose tjelesni napor. Često i sam smijeh kod djece može izazvati napad suhog kašlja. Izlaganje hladnom zraku ili promjena temperature zraka može potaknuti simptome astme. To se najčešće događa u jesenskim i proljetnim mjesecima, za maglovita vremena ili pri naglim promjenama temperature zraka.

Astma i infekcije gornjih dišnih puteva

Djeca koja boluju od astme sklonija su akutnim virusnim infekcijama dišnog sustava, koje mogu dovesti do pogoršanja osnovnog stanja. Simptomi infekcije i alergijske bolesti često se isprepliću, stoga roditelji nerijetko dolaze na pregled s pitanjem jesu li su simptomi njihova djeteta posljedica ponavljajućih infekcija dišnog sustava, ili je pak u podlozi tegoba kronična alergijska bolest, odnosno astma.

Treba naglasiti kako je sasvim normalno da dijete predškolske i školske dobi nekoliko, pa i do desetak puta godišnje, oboli od akutne infekcije gornjih dišnih putova (napose u zimskim mjesecima). Za vrijeme tih infekcija djeca obično imaju i povišenu tjelesnu temperaturu, a simptomi kao što su kašalj i sekrecija iz nosa smiruju se nakon nekoliko dana, premda mogu potrajati i do nekoliko tjedana. Ako se uz navedene simptome javljaju i piskanje ili zviždanje u prsnom košu, uz ubrzano i otežano disanje te osjećaj nedostatka zraka kod starije djece, moguće je da dijete boluje od astme. Takvu bi djecu tada trebalo uputiti na daljnju dijagnostičku obradu.

Zaključak

Zaključno treba reći da je dječja astma bolest koja ima dobru prognozu. Ako se bolest redovito kontrolira i pravilno liječi, simptomi su blagi i rijetko se pojavljuju te djeca nemaju nikakva tjelesna ograničenja. Naprotiv, često su vrlo uspješna u sportskim i drugim aktivnostima.